Mjeri svoj krvni tlak i živi dulje! Ovo su navike kojih se treba pridržavati za stabilan tlak

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (a pod time se podrazumijeva krvni tlak viši od 140/90), predstavlja tihu i podmuklu bolest koja godinama ne mora pokazivati simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. To je jedan od uzroka zbog kojih hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i invaliditet na globalnoj razini, poručuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), povodom Svjetskog dana hipertenzije, 17. svibnja, koji je ove godine obilježen pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. 

POGLEDAJTE VIDEO: Ove simptome možete prepoznati i do mjesec dana prije infarkta

Pokretanje videa...

00:32

Simptomi srčanog udara | Video: 24sata/pixsell

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i potrebi kontrole krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije, budući je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, ističe se u priopćenju. 

- Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju, koja je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Prema procjenama, 18 posto svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji, što je oko 9.4 milijuna ljudi - upozoravaju stručnjaci  HZJZ. 

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40 posto slučajeva. Umrlo je ukupno 22.817 osoba, od čega 13.106 žena i 9711 muškaraca. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1,283 437 stanovnika, odnosno 31,1 posto ukupne populacije (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu).

Nažalost, gotovo  50 posto osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 posto populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt, upozorava se. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni krvni tlak, pa se i ovogodišnjim sloganom ljude nastoji podsjetiti da to ne zahtijeva veliki trud.

- Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije trebaju ti činiti prema preporuci liječnika, ističe se u priopćenju, uz napomenu kako se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka dobro može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

- smanjenjem unosa soli
- uravnoteženom pravilnom prehranom
- prestankom pušenja
- izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
- redovitom tjelesnom aktivnosti, te 
- održavanjem normalne tjelesne težine. 

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto i pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija. 

Hipertenzija i COVID-19

Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa (COVID-19), vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom. Budući da su starije osobe i osobe s komorbiditetima znatno ranjivije te su u većem riziku od ozbiljnih posljedica, uključujući smrt, posebnu pozornost trebaju obratiti prevenciji.

Vrlo je važno nastaviti  uzimati lijekove za krvni tlak kako je to liječnik propisao. Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom. Nužno je piti dovoljno tekućine i biti tjelesno aktivan, barem kroz šetnje i slični oblik rekreacije. Posebno rizične skupine trebaju se pridržavati i dodatnih uputa. 

U posebnom riziku su osobe s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom te bivši i trenutni pušači. Oni trebaju biti posebno oprezni i osjetljivi na pojavu i pogoršanje pojedinih simptoma, posebno onih vezanih za pluća poput kratkoće daha ili kašlja te u tom slučaju odmah potražiti liječničku pomoć.