Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
13 komentara

Na našim plažama najviše je smeća iz Hrvatske, a ne Grčke

Na plažama je uglavnom plastika naših robnih marki, a samo 56.000 Hrvata potpisalo je zabranu plastičnih vrećica. Više je tipova plastike te ju je nužno sortirati po tipu

Foto: Greenpeace
13 komentara

Hrvatska je lani proizvela 224.984 tone plastike, što je u odnosu na 1990. povećanje više od 60 posto, podaci su Hrvatske gospodarske komore.

Većina odlagališta nije uređena za zbrinjavanje plastike pa većina otpada završi u okolišu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Svega 11 posto plastike “uspješno” se reciklira, dio se izvozi (uglavnom na spaljivanje), a ostatak završava na odlagalištima raspadajući se stotinama godinama, kaže Ana Mileusnić iz Zelene akcije.

- Više je tipova plastike te ju je nužno sortirati po tipu kako bi se mogla dalje obrađivati na adekvatan način i koristiti kao sirovina, a u Hrvatskoj većina gradova u sustavu gospodarenja otpadom nema sortirnice - kaže i dodaje kako je to jedan od razloga zašto je za rješavanje problema zagađenja plastikom nužno smanjiti proizvodnju i potrošnju jednokratne plastike.

Komiški ribari prodaju svježu ribu na rivi GLOBALNI PROBLEM Nema gdje je nema: Plastiku su pronašli i u srdeli u Hrvatskoj

- Greenpeace u Hrvatskoj ima aktivnu peticiju za zabranu plastičnih vrećica koju je dosad potpisalo više od 56.000 ljudi. U srpnju 2019. stupila je na snagu Direktiva o jednokratnoj plastici, a zemlje članice EU imaju dvije godine da je prenesu u nacionalne zakone - pojašnjava Petra Andrić, voditeljica kampanje i komunikacija za Greenpeace Hrvatska. Oni su 2018. analizirali otpad na jadranskim plažama i ustanovili da većina plastičnih proizvoda ipak ne dolazi iz nekih drugih zemalja, nego iz Hrvatske.

Foto: Greenpeace

- Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke - rekla je Andrić.

- Unazad tri godine organiziramo ‘Tjedan bez plastike’, kojemu je cilj educirati građane prihvatljivoj alternativi za jednokratne plastične materijale te izvršiti pritisak na nositelje vlasti i trgovce da osiguraju provedbu brojnih mjera koje bi građane demotivirale od korištenja, a proizvođače od proizvodnje plastičnih materijala za jednokratnu uporabu - rekla je Mileusnić.

Iz Greenpeacea poručuju da reciklaža nije jedino rješenje jer se globalno reciklira manje od 10 posto plastike. Smatraju da tom problemu mogu u manjoj mjeri pridonijeti i pojedinci.

MNOGI SE PITAJU Znate li što je srdela, a što je sardina? Ovo je glavna razlika

- Pohvalno je uklanjati otpad iz okoliša kroz volonterske akcije i napore na državnoj ili lokalnoj razini, ali najvažnije je poduzeti sve da otpad ne dospije u okoliš. U tom smislu svatko može početi odvajati i smanjiti količinu otpada, osobito plastičnog. To uključuje okretanje predmetima za višekratnu upotrebu (višekratne vrećice, boce, kupovanje u rinfuzi...), ponovno korištenje i popravljanje - savjetuje Andrić.

Kako smanjiti korištenje plastike

  • Umjesto plastičnih u kupnju nosite platnene vrećice.
  • Radije koristite višekratne boce, metalne ili staklene čaše.
  • Izbjegavajte jednokratne čaše i šalice, savjetuju iz Greenpeacea.
  • Birajte kozmetiku koja ne sadrži mikrogranule, kao što su paste za zube i kreme za piling. Ako niste sigurni, provjerite sadrži li polietilen (PE) i/ili polipropilen (PP).
  • Recite ‘ne’ jednokratnom priboru za jelo, tanjurima i slamkama.
  • Kupujte na veliko i u rinfuzi, izbjegavajte silne omote i pakiranja.
  • Koristite staklenke.
  • Pobrinite se da otpad koji reciklirate završi u odgovarajućim kontejnerima.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message