Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
1 komentara

Naše je smeće prije nas stiglo do najdubljih mjesta u oceanu

Tzv. Velika pacifička mrlja smeća doseže površinu od 15 milijuna kilometara četvornih. Najveći problem je plastika koja kroz ribe kao hranu truje i ljude

Thinkstock
Foto: Thinkstock
1 komentara

Istraživači s Univerziteta u Plymouthu ostali su zatečeni kad su na dnu Atlantskog oceana pronašli boce, plastične vrećice i slične podsjetnike na modernu civilizaciju. Otkriće je bilo zastrašujuće zato što je smeće pronađeno na dubini od 4500 metara, na dijelu na kojem je oceansko dno do sada bilo potpuno neistraženo. Oceani inače slove kao mjesta koja je čovjek slabije istražio nego površinu Mjeseca, a s ovim otkrićem ispada da je prije čovjekovih modernih istraživačkih aparata na neistražena mjesta oceanskog dna stiglo čovjekovo smeće.

Riječ je o velikom istraživanju koje je financirala EU i u koje je bilo uključena 41 organizacija iz 13 država. Mjesta koja su pritom istražena nalaze se u Atlantskom i Arktičkom oceanu od obale Europe do srednjeatlantskog hrpta te Mediteran. Smeće je pritom pronađeno na jednoj lokaciji. Najveći dio otpada pritom se odnosi na plastiku (41 posto), zatim na ostatke od ribarenja poput pokidanih parangala i mreža (34 posto), dok ostalo čine staklo, drvo, metal, papir, karton i kojekakvo neidentificirano "blago".

Jedno drugo istraživanje organizacije Project Aware u sličnom globalnom istraživanju od 2011. okuplja 20.000 ronilaca iz 60 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Njihovi su podaci još i gori, jer po njima ispada da plastični otpad čini čak 70 posto zagađenja morskog dna. I jedno i drugo istraživanje utvrdili su da ni hrvatski dio Jadrana nije pošteđen vrlo ozbiljnog zagađenja.

Do sada se smatralo da zagađenje oceana smećem uglavnom čini otpad koji pluta. Najgori primjer za to je tzv. Velika pacifička mrlja smeća, površine i do 15 milijuna četvornih kilometara koja se nalazi u sjevernom dijelu Tihog oceana. Procjenjuje se da danas na svaki kilometar četvorni površine oceana otpada 5,1 kilograma plastičnog smeća. Dodatan problem je to što se to smeće stalno mrvi, pa ne samo što se godišnje milijuni ptica i morskih organizama uguše plastikom, nego i mikroskopske čestice plastike sve češće ulaze u hranidbeni lanac. Kako životinja i riba, tako i ljudi.

A stanje definitivno postaje alarmantno ako se zna i to da je plastika takav materijal da na sebe vrlo efikasno veže mnoštvo otrovnih tvari iz mora, što znači da ubrzava unos otrova iz okoline u žive organizme.

Tema: Novosti iz dm svijeta

Možda vas zanima i ovo:
Message