Navike koje najviše opterećuju dječji zagriz

Kod male djece promjene se često razvijaju tiho, pa roditelj najprije primijeti razmak između prednjih zuba, otvoren zagriz, isturene sjekutiće ili činjenicu da dijete ne može pravilno spojiti zube.

Rana reakcija ne znači da će svako dijete trebati aparatić. Često je dovoljno prepoznati problem na vrijeme, pratiti razvoj i postupno mijenjati ponašanja koja opterećuju čeljust i zube. Prema preporukama ortodontske struke, prvi ortodontski pregled preporučuje se najkasnije oko sedme godine, jer tada već postoji dovoljno mliječnih i trajnih zuba za procjenu razvoja zagriza.

Sisanje prsta i dude varalice nakon treće godine života

Sisanje prsta prirodan je refleks u ranom dobu života i mnogoj djeci pruža osjećaj sigurnosti. Problem nastaje kada ta navika traje predugo, osobito nakon što dijete navrši treću godinu života. Dugotrajni pritisak prsta na nepce i prednje zube može potaknuti otvoreni zagriz, isturanje gornjih sjekutića ili suženje gornje čeljusti.

Slično vrijedi i za dudu. Duda varalica može biti korisna u smirivanju dojenčeta, ali produljeno korištenje povećava rizik od nepravilnog položaja zuba. Kod neke djece promjene se mogu ublažiti nakon prestanka navike, no ako je zagriz već izraženo promijenjen, potreban je pregled ortodonta. Smjernice dječje dentalne medicine ističu da se kod sisanja prsta ili dude nakon treće godine preporučuje stomatološko savjetovanje i poticanje prestanka navike.

Roditelj pritom ne bi trebao posezati za kažnjavanjem. Bolji učinak imaju razgovor, pohvala, zamjenska rutina prije spavanja i razumijevanje situacija u kojima djetetu sisanje najviše treba.

Disanje na usta i položaj jezika

Dijete koje često diše na usta, spava otvorenih usta ili hrče može razviti drugačiji položaj jezika i usana. Jezik tada ne leži pravilno uz nepce, a usne ne pružaju prirodnu potporu prednjim zubima. S vremenom disanje na usta može utjecati na širinu gornje čeljusti, položaj zuba i način gutanja.

Disanje na usta nije samo estetsko pitanje. Može biti povezano s povećanim adenoidima, alergijama, začepljenim nosom ili drugim smetnjama koje trebaju procjenu liječnika. Ortodont u takvim slučajevima promatra zagriz, nepce, položaj čeljusti i funkcionalne znakove, dok se po potrebi uključuju pedijatar, otorinolaringolog ili logoped.

Ako malo dijete stalno drži usta otvorenima, gura jezik između zuba ili teško zatvara usne, to nije navika koju treba ignorirati. Što se ranije prepozna uzrok, veća je mogućnost da se razvoj usmjeri pravilnije.

Foto: Ortodoncija Ana Parčina

Mekana hrana i nedovoljno žvakanje

Prehrana ima važnu ulogu u razvoju čeljusti. Djeca koja pretežno jedu mekanu, pasiranu ili jako prerađenu hranu imaju manje prilika za aktivno žvakanje. Žvakanje čvršće, dobi primjerene hrane potiče rad mišića lica i čeljusti te pomaže prirodnom razvoju zagriza.

To ne znači da dijete treba jesti tvrdu hranu prije nego što je za nju spremno. Važno je postupno uvoditi teksture primjerene dobi: komadiće voća, povrće, kruh s koricom, meso narezano na manje zalogaje ili drugu hranu koja traži kontrolirano žvakanje. Kada prehrana ostane predugo ograničena na mekane obroke, čeljust nema igual funkcionalni poticaj.

Roditelj može promatrati žvače li dijete na obje strane, izbjegava li određenu hranu, guta li velike komade ili se brzo umara tijekom jela. Takvi detalji ponekad otkrivaju poteškoće koje nisu vidljive samo pogledom na zube.

Loše pranje zuba i prerani gubitak mliječnih zuba

Pranje zuba nije važno samo zbog karijesa. Mliječni zub čuva prostor za trajni zub, pa njegovo prerano vađenje zbog bolesti ili dubokog karijesa može dovesti do pomicanja susjednih zuba i manjka prostora u čeljusti. Tada trajni zub može nicati izvan pravilnog položaja.

Zato je redovito pranje zuba temelj oralnog zdravlja i ortodontske prevencije. Kod male djece roditelj treba aktivno pomagati jer dijete nema dovoljno razvijenu motoriku za temeljito pranje. Posebnu pozornost treba obratiti na večernje pranje, jer se tijekom noći smanjuje protok sline, a ostaci hrane i šećera lakše štete caklini.

Ako dijete često ima karijes, bol, oticanje zubnog mesa ili neugodan zadah, nije riječ samo o higijenskom problemu. To može utjecati na prehranu, govor, san i razvoj zagriza.

Grickanje predmeta, usana i noktiju

Neka djeca grizu olovke, rukave, nokte ili unutarnju stranu usne. Takve navike obično izgledaju bezazleno, ali stalni pritisak na zube može pridonijeti njihovom pomicanju, trošenju cakline ili napetosti u čeljusti. Problem je izraženiji ako se navika pojavljuje svakodnevno i traje dulje vrijeme.

Umjesto zabrane bez objašnjenja, korisno je otkriti kada se ponašanje javlja. Ponekad je povezano s dosadom, koncentracijom, umorom ili stresom. Dijete tada treba jasnu, mirnu podršku i zamjenu koja ne šteti zubima.

Kada potražiti ortodontsku procjenu

Ortodontski pregled posebno je koristan ako dijete ima otvoreni zagriz, križni zagriz, jako zbijene zube, isturenu gornju čeljust, teško žvače, diše na usta ili još uvijek siše prst nakon ranog djetinjstva. Pregled ne mora značiti početak terapije; često služi za praćenje i pravodobno planiranje.

Specijalistička ortodontska ordinacija dr. med. Ane Parčina u Zagrebu usmjerena je na dijagnostiku, prevenciju i liječenje nepravilnosti zuba i zagriza kod djece, mladih i odraslih. Individualan pristup važan je upravo zato što svako dijete ima drugačiji ritam rasta, različite navike i posebne potrebe. Jako ugovorna ustanova HZZO-a, ordinacija omogućuje pacijentima korištenje ortodontskih usluga u okviru javnog zdravstvenog sustava, uz stručno vođenje kroz svaku fazu razvoja osmijeha.