(Ne)strpljenje nije samo vrlina, nego kemijska reakcija u mozgu

Čini se da strpljenje nije tek puka vrlina koju stječemo s vremenom: Japanski istraživači, otkrili su da razina serotonina u mozgu diktira hoćemo li moći strpljivo čekati ono što želimo, ili ćemo nestrpljivo žudjeti da odmah zadovoljimo svaku želju. Utvrdili su to istražujući miševe, kod kojih su umjetno pokrenuli oslobađanje serotonina, što ih je činilo  strpljivijima dok su čekali hranu u laboratorijskim eksperimentima.

POGLEDAJTE VIDEO: Kako do sreće?

Pokretanje videa...

01:52

Sreća | Video: 24sata/pixsell

Osim toga,japanski istraživački  tim je otkrio da postoje  dva različita područja mozga odgovorna za odvojenu procjenu blagodati strpljivog čekanja na nagradu. 

Nalazi mogu pomoći u usavršavanju razvoja antidepresiva koji moduliraju razinu serotonina u ljudi, tako da se prilagode tome da ciljaju određena područja mozga. ističe se u zaključcima koje potpisuje dr.  Katsuhiko Miyazaki s Instituta za znanost i tehnologiju Okinawa, koji je s kolegama radio na posebnim pokusima na miševima, sa svjetlosno osjetljivim neuronima koji oslobađaju serotonin kada se aktivira.

U prethodnoj studiji, istraživači su trenirali miševe za obavljanje zadatka na čekanju, u kojem su njušku držali u rupi dok nije isporučena peleta s hranom. U tri četvrtine testova miševi su nagrađeni za ovu akciju, dok ostalima  znanstvenici nisu osigurali hranu. Tim je otkrio da je oslobađanje serotonina u moždanoj regiji koja se naziva 'dorzalna jezgra rafe', povećalo vrijeme tijekom kojega su miševi rado čekali hranu ako je vjerojatnost primanja nagrade velika, ali vrijeme takvog postupka nije bilo sigurno.

Dorzalna jezgra rafe središnje je središte mozga u kojem se  oslobađa serotonin - i sadrži neurone koji dopiru do drugih područja mozga.

- Serotonin je jedan od najpoznatijih neuromodulatora ponašanja koji pomaže u regulaciji raspoloženja, ciklusa spavanja i buđenja i apetita. Naše istraživanje pokazuje da oslobađanje ovog kemijskog neurotransmitera također igra presudnu ulogu u promicanju strpljenja: povećavajući vrijeme u kojem su miševi spremni čekati nagradu za hranu - pojasnio je dr.  Miyazaki Tim je također istražio utjecaj oslobađanja serotonina u različitim područjima mozga miševa, s posebnim naglaskom na područja mozga za koja je poznato da dovode do povećanja impulzivnog ponašanja kada su oštećena.

To je uključivalo dva dijela frontalnog režnja koji se nazivaju orbitofrontalni korteks i medijalni prefrontalni korteks. Istraživači su otkrili da je oslobađanje serotonina u orbitofrontalnoj kori jednako djelotvorno u promicanju strpljenja kao i njegovo oslobađanje u dorzalnoj jezgri rafe. U medijalnom prefrontalnom korteksu, međutim, porast strpljenja s više serotonina zabilježen je tek kada je vrijeme nagrade bilo različito, a ne u vremenskim ispitivanjima u kojima su miševi bili obučeni da očekuju hranu nakon određenog vremena.

- Razlike uočene u načinu na koji je svako područje mozga reagiralo na serotonin sugerira da svako područje mozga na različite  načine pridonosi ukupnom ponašanju miševa dok čekaju -  rekao je dr. Miyazaki. To je potvrdilo  ideju da ta dva područja mozga izračunavaju vjerojatnost nagrade neovisno jedno o drugome, te da se ti neovisni izračuni zatim kombiniraju,  kako bi se u konačnici odredilo koliko će dugo miševi čekati, dodaje. 

- Ovakva vrsta komplementarnog sustava omogućuje životinjama fleksibilnije ponašanje u promjeni okruženja - pojašnjava. 

Razumijevanje utjecaja serotonina na različita područja mozga moglo bi pomoći u poboljšanju razvoja takozvanih selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) - često korištenog oblika antidepresiva.

- Ovo je područje koje želimo istražiti u budućnosti, koristeći modele depresije miševa. Možda ćemo otkriti, pod određenim genetskim uvjetima ili uvjetima okoline, da su neka od ovih identificiranih područja mozga promijenila funkcije. Učvršćivanjem ovih regija ovo bi moglo otvoriti putove za pružanje ciljanijeg liječenja koje djeluje na određena područja mozga, a ne na cijeli mozak  - kaže dr. Miyazaki.

 Cjeloviti nalazi studije objavljeni su u časopisu Science Advances .

Što je neurotransmiter serotonin i kako djeluje? 

Serotonin, poznat i kao 5-hidroksitriptamin, je neurotransmiter, odnosno kemijska tvar koja prenosi živčane impulse kroz prostor između živčanih stanica ili neurona - poznat kao sinapsa. Ima važnu ulogu u regulaciji učenja, raspoloženja, spavanja te pomaže u kontroli krvnih žila.Također je povezan s anksioznošću, migrenom, povraćanjem i apetitom. 

Serotonin je kemijska tvar koja može pomoći kod osjećaja niskog samopoštovanja, kao i osjećaja nepripadanja. Kao neurotransmiter, kad se prva molekula probije kroz sinapsu, stanica prestaje prihvaćati daljnje kemikalije ili signale. Nakon što je postupak završen, preostali serotonin se ponovno apsorbira u izvorni neuron. 

Kemikalije i tablete, poput Prozaca, rješavaju depresiju zaustavljanjem dotoka  i ne prihvaćanjem više serotonina. Održavanjem putova za prolazak većeg broja neurotransmitera povećava snagu i trajanje signala. To, barem teoretski, povećava sreću, piše Daily Mail.