Simptomi tumora na mozgu u početku mogu biti sasvim nekarakteristični i ne upućivati na to da se nešto ozbiljno događa u mozgu, kaže naša neurologinja, akademkinja prof. dr. sc. Vida Demarin
SKRIVENI ZNAKOVI UPOZORENJA
Oboljeli od tumora mozga: Ovo su simptomi koje smo ignorirali
Ljudi koji imaju neke simptome tumora na mozgu često ih ne prepoznaju kao simptom tumora, odnosno ne obraćaju na njih pažnju, zbog čega je i liječenje manje učinkovito, a postotak izlječenja manji, tvrde znanstvenici Kraljevskog medicinskog koledža u Londonu, koji su u okviru jedne studije ispitali 39 pacijenata s tumorom na mozgu o tome kakve su simptome imali i kad su na njih reagirali.
Istraživanje je vodila dr. Suzanne Scott, a pokazalo se da su pacijenti u velikom broju propustili primijetiti suptilne promjene, kao što su oslabjela koncentracija, učestale glavobolje, te smanjeni interes za uobičajene aktivnosti vezane uz posao, obiteljske odnose ili hobije, ali i neke fizičke znakove koji upućuju na to da nešto nije u redu.
Tako je, na primjer, žena u dobi između 61. i 70. godine kazala da je znala primijetiti da joj se trese ruka u kojoj drži šalicu čaja, dok je muškarac te dobi rekao kako je dok je nad sudoperom prao suđe primijetio da se jače naginje na jednu stranu. Oboje su kazali kako su im ti simptomi bili pomalo smiješni, odnosno posumnjali su da je to jednostavno nešto što im nose godine, i nije im se činilo da trebaju tražiti pomoć liječnika. Slično je pomislila i jedna 55-godišnjakinja, koja je odjednom počela imati potrebu da odspava poslije podne, i pripisala to činjenici da je 'prebacila preko 50'.
Anketa među ljudima koji su uglavnom sa sjevera Engleske je pokazala i da je veća šansa da će ljudi zanemariti simptome ako su oni povremeni, odnosno ako se povlače, pa se tako ni 45-godišnjaci nisu zabrinuli ako se tijekom razgovora ne bi mogli prisjetiti neke riječi, broja telefona i slično, pogotovo ako je riječ o ljudima koji su inače preopterećeni poslom.
Tako je bilo i onih koji su zanemarili to da su u zadnje vrijeme postali nespretni, mrzovoljniji nego inače, da su češće umorni ili imaju usporene pokrete.
Britanski znanstvenici povezali su to s relativno niskim udjelom preživljenja s tumorima mozga: Samo 40 posto pacijenata u Velikoj Britaniji preživi dulje od godinu dana od postavljanja dijagnoze, dok jedva 20 posto njih poživi dulje od 5 godina, piše Daily Mail.
- Simptomi tumora mozga ovise o položaju tumora, odnosno o tome u kojem dijelu mozga se tumor nalazi, o vrsti tumora i brzini rasta samog tumora. U početku mogu biti sasvim nekarakteristični i ne upućivati na to da se nešto ozbiljno događa u mozgu, komentira naša poznata neurologinja - akademkinja prof. dr. sc. Vida Demarin.
- To, na primjer, mogu biti problemi s govorom, kad se krivo izgovaraju pojedine riječi, ili se osoba ne može sjetiti imena, ili značenja nekog predmeta, ili imena neke osobe i slično. Obično se takve smetnje pripisuju smetnjama koncentracije, zbog fiziološkog starenja organizma, ili iscrpljenosti poslom - kaže sugovornica. I zaboravljivost može biti jedan od simptoma, kao i nestabilnosti i smetnje ravnoteže, glavobolja (posebno kod osoba koje prije nisu često imale glavobolju), kao i ispadi u vidnom polju i zamagljenje vida, dodala je.
Kaže kako je teško procijeniti je li taj problem podjednako izražen i kod nas, jer nemamo podataka o tome koliko se ljudi s određenim problemima zaista i javi liječniku, kao i koliko liječnika na te simptome reagira tako da ih pošalje na daljnje pretrage.
No prof. dr. sc. Vida Demarin vjeruje da je u Hrvatskoj, barem kad su u pitanju ljudi koji se jave liječniku zbog određenih simptoma, situacija s prepoznavanjem uzroka ipak nešto bolja.
- Naime, u Engleskoj je situacija drukčija nego kod nas, tamo se vrlo teško dolazi do pregleda kod specijalista, u ovom slučaju neurologa. Mislim da naši pacijenti ipak mogu doći na specijalistički pregled bez ikakvih problema - kaže Demarin. Dodaje kako bez ozbiljnijih istraživanja zasad ne možemo zaključivati niti bi li više obraćanja pažnje na simptome moglo pridonijeti povećanju udjela izliječenih, jer to ovisi o lokalizaciji i vrsti tumora.
- No, u svakom slučaju, što se ranije dijagnosticira, to je prognoza bolja - kaže.
Zbog toga bismo svakako trebali obratiti pažnju na sve promjene u svakodnevnim aktivnostima i navikama i porazgovarati s njima o liječniku, kako bi on procijenio jesu li potrebne daljnje pretrage.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
