HORMON STRESA
Ove namirnice mogu utjecati na kortizol: Neke od njih jedemo gotovo svakodnevno
Kortizol često nazivamo hormonom stresa, no on je zapravo nužan za normalno funkcioniranje organizma. Sudjeluje u regulaciji energije, šećera u krvi, upalnih procesa i odgovora tijela na stres. Problem može nastati kada su njegove razine dugotrajno povišene. Na to mogu utjecati stres, nedostatak sna i životne navike, ali i način prehrane
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
KAVA. Kofein može privremeno potaknuti lučenje kortizola, osobito u većim količinama. Reakcija ipak ovisi o količini, naviknutosti organizma na kofein i razini stresa kojoj je osoba već izložena.
U nastavku pogledajte koje namirnice utječu na kortizol.
KAVA. Kofein može privremeno potaknuti lučenje kortizola, osobito u većim količinama. Reakcija ipak ovisi o količini, naviknutosti organizma na kofein i razini stresa kojoj je osoba već izložena.
ENERGETSKA PIĆA. Često kombiniraju velike količine kofeina i šećera. Upravo zbog toga mogu snažno stimulirati organizam, utjecati na šećer u krvi i dodatno opteretiti tijelo ako se konzumiraju često ili u velikim količinama.
GAZIRANA PIĆA. Zaslađena gazirana pića sadrže velike količine jednostavnih šećera. Nagli porast, a potom i pad šećera u krvi može potaknuti hormonalni odgovor kojim tijelo pokušava ponovno uspostaviti ravnotežu.
SLATKIŠI. Bomboni, čokolade s puno dodanog šećera i slični proizvodi brzo podižu glukozu u krvi. Problem je ponajprije u čestoj i velikoj konzumaciji, a ne u povremenom slatkišu.
KOLAČI. Kombinacija rafiniranog brašna, šećera i velikih količina masnoće čini kolače hranom koju je najbolje jesti umjereno. Velike količine dodanog šećera povezuju se s nepovoljnijim odgovorom organizma na stres.
KEKSI. Industrijski keksi nerijetko sadrže dosta šećera, rafiniranog brašna i masnoća, a malo vlakana. Zbog toga ne pružaju dugotrajnu sitost i mogu dovesti do bržih promjena šećera u krvi.
KRAFNE. U njima se istodobno nalaze rafinirani ugljikohidrati, šećer i masnoće. Takva kombinacija može brzo podići razinu šećera u krvi, nakon čega kod nekih ljudi slijedi nagli pad energije.
ZASLAĐENE ŽITARICE ZA DORUČAK. Neke pahuljice imaju vrlo visok udio dodanog šećera, iako se reklamiraju kao doručak. Ako imaju malo vlakana i proteina, nakon obroka može doći do bržeg porasta i pada glukoze.
BIJELI KRUH. Proizvodi od jako rafiniranog brašna brzo se razgrađuju u probavnom sustavu. Zato mogu uzrokovati brže promjene šećera u krvi nego kruh s većim udjelom cjelovitih žitarica i vlakana.
SLATKA PECIVA. Kroasani, lisnata peciva s nadjevima i slični proizvodi često sadrže mnogo rafiniranih ugljikohidrata, šećera i masnoća. Posebno ako se jedu sami, bez izvora proteina ili vlakana, mogu dovesti do kratkotrajnog naleta energije praćenog padom.
POMFRIT. Hrana pržena u dubokom ulju obično je vrlo kalorična i sadrži puno soli i masnoća. Ako je redovit dio prehrane, teško ju je uklopiti u obrazac prehrane koji stručnjaci preporučuju za bolju regulaciju stresa.
ČIPS. Osim što je bogat solju i masnoćama, lako ga je pojesti u velikim količinama. Riječ je o ultraprerađenoj hrani koja obično ima vrlo malo vlakana i drugih hranjivih tvari.
PRŽENA HRANA. Pohano meso, prženi zalogaji i slična jela mogu sadržavati velike količine masnoće i soli. Povremena konzumacija nije isto što i prehrana u kojoj takva hrana zauzima velik dio svakodnevnog jelovnika.
PRERAĐENO MESO. Salame, kobasice, hrenovke i drugi prerađeni mesni proizvodi često sadrže mnogo soli i zasićenih masnoća. U uravnoteženoj prehrani preporučuje se ograničiti njihovu učestalost.
SLADOLED. Sladoled često sadrži kombinaciju velikih količina šećera i masnoće. Ako se jede često i u velikim porcijama, može pridonijeti velikim oscilacijama u ukupnom unosu šećera i energije.
VOĆNI SOKOVI S DODANIM ŠEĆEROM. Sok nema jednaku količinu vlakana kao cijeli komad voća, a neke vrste dodatno su zaslađene. Zato se šećer iz njih može apsorbirati znatno brže.
ZASLAĐENI MLIJEČNI NAPITCI. Čokoladno mlijeko, aromatizirani mliječni napitci i slični proizvodi mogu sadržavati iznenađujuće mnogo dodanog šećera. Bolji izbor za svakodnevnu konzumaciju obično su manje zaslađene varijante.
KAVE SA SIRUPIMA I ŠLAGOM. Velika kava s nekoliko doza sirupa može istodobno sadržavati znatnu količinu kofeina i šećera. Tako se stimulativni učinak kofeina kombinira s naglim unosom jednostavnih ugljikohidrata.
ALKOHOL. Iako se čaša alkohola često povezuje s opuštanjem, veće količine mogu poremetiti san i utjecati na sustav kojim tijelo regulira stres. Lošiji san sljedećeg dana dodatno može utjecati na normalan ritam kortizola.
Važno je naglasiti da kortizol ne ovisi samo o jednom obroku ili jednoj namirnici. Na njegove razine utječu san, psihički stres, tjelesna aktivnost, bolesti, lijekovi i brojni drugi čimbenici. Stručnjaci zato preporučuju uravnoteženu prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim izvorima proteina i zdravim masnoćama, umjesto potpunog izbacivanja pojedinih namirnica.
