PRIPAZITE NA TO
Ove stvari svakodnevno radite, a mogu štetiti zdravlju pluća
Pluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Opskrbljuju organizam kisikom, istodobno iz njega uklanjajući ugljikov dioksid. Njihovo zdravlje ključno je za pravilno funkcioniranje cijelog organizma i kvalitetu svakodnevnog života
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kako biste očuvali zdravlje svojih pluća, izbjegavajte ovih 20 navika.
NEDOVOLJNO TJELESNE AKTIVNOSTI.
Tjelesna aktivnost ne pomaže samo u održavanju dobre fizičke forme, nego može pridonijeti i učinkovitijem radu pluća. Redovitim vježbanjem mišići postaju snažniji i učinkovitiji u korištenju kisika, zbog čega se tijekom svakodnevnih aktivnosti i fizičkog napora nećete tako brzo zadihati.
VJEŽBANJE U BLIZINI PROMETNIH CESTA I PROMETNICA.
Tijekom tjelesne aktivnosti udišemo veću količinu zraka. Ako je zrak koji udišemo onečišćen, u pluća može dospjeti i veća količina štetnih tvari. Zato je tijekom vježbanja poželjno izbjegavati područja u blizini tvornica, prometnih cesta i autocesta.
Kad god je to moguće, za tjelesnu aktivnost odaberite parkove, šume i druge zelene površine s manje prometnog onečišćenja.
RIJETKO UKLANJANJE PRAŠINE U DOMU.
Zrak s velikom količinom prašine može nadražiti dišne putove i negativno utjecati na zdravlje pluća, osobito kod osoba koje pate od alergija, astme ili drugih bolesti dišnog sustava. Kako biste smanjili količinu prašine u domu, redovito čistite namještaj, usisavajte te perite podove i druge površine na kojima se nakuplja prašina.
ČESTO KORIŠTENJE KAMINA NA DRVA.
Grijanje uz kamin na drva može biti ugodno tijekom hladnih zimskih dana, ali dim koji nastaje izgaranjem drva može štetno djelovati na pluća. Sadrži brojne tvari i sitne čestice koje mogu nadražiti pluća i bronhe te povećati rizik od razvoja različitih bolesti dišnog sustava.
Kako biste smanjili izloženost štetnim tvarima iz dima, koristite suho drvo, održavajte vatru umjerenom i pobrinite se za pravilno prozračivanje i održavanje dimnjaka.
NEKORIŠTENJE VENTILACIJE TIJEKOM TUŠIRANJA.
Kada se kupate ili tuširate, ne zaboravite uključiti ventilator za prozračivanje ili na drugi način dobro prozračiti kupaonicu. Ova jednostavna navika pomaže smanjiti vlagu i spriječiti razvoj plijesni.
Plijesan se često pojavljuje u obliku malih crnih mrlja, a njezine spore mogu nadražiti dišne putove i biti posebno problematične za osobe koje pate od astme ili alergija.
PASIVNO PUŠENJE.
Život s pušačem također može biti štetan za vaša pluća. Duhanski dim sadrži gotovo 4000 kemijskih tvari, a izloženost pasivnom pušenju šteti dišnom sustavu. Osim što povećava rizik od razvoja raka pluća, pasivno pušenje može pridonijeti pojavi astme, bronhitisa i drugih bolesti dišnog sustava.
Kako biste zaštitili zdravlje svojih pluća, izbjegavajte izloženost duhanskom dimu i potaknite pušače u svojoj okolini da prestanu pušiti.
NIKADA NE ODLAZITE LIJEČNIKU.
Ako se ne možete sjetiti kada ste posljednji put bili kod liječnika, možda je vrijeme da dogovorite pregled. Ovisno o vašoj dobi, zdravstvenoj povijesti i rizičnim čimbenicima, liječnik može preporučiti određene preglede ili testove kako bi provjerio zdravlje pluća.
Nemojte čekati pojavu simptoma prije nego što potražite liječnički savjet. Neke bolesti dišnog sustava u početku mogu biti bez izraženih simptoma, a rano otkrivanje problema može znatno olakšati liječenje i spriječiti ozbiljnije posljedice.
NIKADA NE ČISTITE PLINSKI ŠTEDNJAK. Redovito čišćenje i pravilno održavanje plinskog štednjaka ne samo da može produljiti njegov vijek trajanja nego i pomoći u smanjenju izloženosti onečišćujućim tvarima koje nastaju tijekom izgaranja plina. Među njima je i dušikov dioksid (NO₂), plin koji može nadražiti i izazvati upalu dišnih putova te pogoršati postojeće bolesti dišnog sustava.
Uz redovito održavanje uređaja, važno je osigurati odgovarajuću ventilaciju kuhinje i koristiti napu koja odvodi zrak izvan prostora kad god je to moguće. Ako niste sigurni kako pravilno očistiti ili održavati plinski štednjak, obratite se kvalificiranom stručnjaku.
KUHANJE BEZ KORIŠTENJA NAPE.
Bez obzira na vrstu štednjaka koji koristite, tijekom kuhanja u zrak se mogu osloboditi sitne čestice i druge onečišćujuće tvari. Njihovo udisanje može nadražiti dišne putove, pogoršati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru i kod osjetljivih osoba pridonijeti pojavi respiratornih tegoba ili napadaja astme.
Kako biste poboljšali kvalitetu zraka tijekom kuhanja, koristite kuhinjsku napu koja odvodi zrak izvan doma. Ako takvu napu nemate, prostor redovito prozračujte otvaranjem prozora i vrata.
NE PIJETE DOVOLJNO VODE.
Održavanje odgovarajuće hidracije važno je za normalno funkcioniranje cijelog organizma, uključujući i dišni sustav. Nedovoljan unos tekućine može utjecati na sluznicu dišnih putova i otežati održavanje normalne konzistencije sluzi.
Kada organizmu nedostaje tekućine, sluz u dišnim putovima može postati gušća i teže se uklanjati. To može otežati prirodno čišćenje dišnih putova i kod osoba koje već imaju respiratorne tegobe dodatno pogoršati simptome.
Kako biste održavali odgovarajuću hidraciju, redovito pijte vodu tijekom dana, osobito tijekom vrućeg vremena, tjelesne aktivnosti ili bolesti praćenih povišenom temperaturom i gubitkom tekućine.
KORIŠTENJE BOJA S VISOKIM UDJELOM HLAPIVIH ORGANSKIH SPOJEVA.
Boje za zidove i drugi premazi mogu sadržavati hlapive organske spojeve (VOC) koji se tijekom nanošenja i sušenja oslobađaju u zrak. Udisanje povišenih koncentracija tih tvari može nadražiti oči i dišne putove te izazvati glavobolju i druge zdravstvene tegobe.
Kako biste smanjili izloženost štetnim tvarima, birajte boje s niskim udjelom VOC-a ili proizvode bez dodanih hlapivih organskih spojeva te tijekom bojanja i nakon njega dobro prozračujte prostor.
Ako zbog posla redovito koristite boje i premaze koji sadrže veće količine hlapivih organskih spojeva, pridržavajte se sigurnosnih uputa proizvođača, koristite odgovarajuću zaštitnu opremu i osigurajte učinkovitu ventilaciju radnog prostora.
NIKADA NE ČISTITE OVLAŽIVAČ ZRAKA.
Ovlaživači zraka mogu biti vrlo korisni, osobito u domovima u kojima je zrak suh. Međutim, kako bi njihova uporaba bila sigurna i korisna, uređaje je potrebno redovito i pravilno čistiti.
Ako rijetko čistite ovlaživač zraka, u spremniku se mogu razviti bakterije i plijesan koje uređaj zatim može raspršiti u zrak. Udisanje takvih mikroorganizama može nadražiti pluća i dišne putove, pogoršati simptome alergija i astme te u nekim slučajevima pridonijeti razvoju respiratornih problema.
Kako biste smanjili rizik, redovito mijenjajte vodu, čistite uređaj prema uputama proizvođača i ne dopustite da se u spremniku dulje vrijeme zadržava ustajala voda.
KORIŠTENJE OSVJEŽIVAČA ZRAKA.
Osvježivači zraka mogu pomoći u prikrivanju neugodnih mirisa u domu, ali neki od tih proizvoda tijekom uporabe oslobađaju hlapive organske spojeve i druge tvari koje mogu nadražiti dišne putove. Posebno osjetljive mogu biti osobe koje pate od astme, alergija ili drugih bolesti dišnog sustava.
Ni proizvodi označeni kao prirodni ili bez mirisa nisu nužno potpuno bez tvari koje mogu utjecati na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru.
Umjesto prikrivanja neugodnih mirisa, pokušajte ukloniti njihov izvor i redovito prozračivati prostorije kada vanjska kvaliteta zraka to dopušta. Dobra ventilacija može pomoći u smanjenju koncentracije onečišćujućih tvari i poboljšati kvalitetu zraka u domu.
NE PERETE RUKE DOVOLJNO ČESTO.
Redovito pranje ruku jedna je od najjednostavnijih i najučinkovitijih mjera za smanjenje širenja brojnih zaraznih bolesti, uključujući infekcije dišnog sustava. Virusi i bakterije mogu dospjeti na ruke nakon dodirivanja kontaminiranih površina, a zatim se prenijeti u organizam dodirivanjem nosa, usta ili očiju.
Kako biste smanjili rizik od infekcija, redovito perite ruke sapunom i vodom, osobito prije jela, nakon korištenja toaleta te nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun i voda nisu dostupni, može se koristiti sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.
STALNO DRŽITE PROZORE ZATVORENIMA.
Držanje prozora zatvorenima može smanjiti buku izvana, ali nedovoljno prozračivanje doma može negativno utjecati na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, osobito ako kuća ili stan nemaju odgovarajući ventilacijski sustav.
Redovitim prozračivanjem smanjuje se koncentracija onečišćujućih tvari koje se mogu nakupljati u prostorijama, a istodobno se regulira razina vlage i smanjuje rizik od razvoja plijesni.
Kako biste održali bolju kvalitetu zraka u domu, redovito kratko i intenzivno prozračujte prostorije, uzimajući u obzir vanjsku kvalitetu zraka, vremenske uvjete i razinu onečišćenja.
NIKADA NE PROVJERAVATE RAZINU RADONA U DOMU.
Znate li što je radon? Riječ je o prirodnom radioaktivnom plinu bez boje, mirisa i okusa koji može prodrijeti u zatvorene prostore iz tla kroz pukotine i druge otvore u temeljima i konstrukciji zgrade. Dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama radona povećava rizik od razvoja raka pluća.
Budući da se prisutnost radona ne može otkriti ljudskim osjetilima, mjerenje koncentracije radona jedini je pouzdan način da se utvrdi postoji li problem u domu. Ako se utvrde povišene vrijednosti, potrebno je obratiti se stručnjacima koji mogu preporučiti i provesti odgovarajuće mjere za smanjenje koncentracije radona u zatvorenom prostoru.
