SAVJETI ZLATA VRIJEDNI
Ovo su najčešće pogreške u kuhanju: Evo kako ih popraviti
Od uništavanja neprianjajućih tava korištenjem metalnog pribora do nagađanja mjera pri pečenju i djelomičnog čitanja recepata, nekoliko loših navika u kuhinji može se pretvoriti u niz kulinarskih katastrofa
37. PODCJENJIVANJE KOLIKO SPORO SPORO KUHALO ZAPRAVO KUHA.
U uputama za standardno sporo kuhalo nalaze se recepti za kuhanje na visokoj i niskoj temperaturi, ali čak i najbrži recepti na visokoj temperaturi traju najmanje dva sata – a ako jelo sadrži meso, računajte na oko četiri sata. Kako biste izvukli maksimum iz svog sporog kuhala, morate prihvatiti opušteniji pristup i ne žuriti s kuhanjem.
Dok su neke samo posljedica nestrpljivosti i lijenosti, druge su ozbiljno opasne i treba ih izbjegavati pod svaku cijenu. Ovdje otkrivamo najčešće loše kuharske navike - koliko ih imate i vi?
37. PODCJENJIVANJE KOLIKO SPORO SPORO KUHALO ZAPRAVO KUHA.
U uputama za standardno sporo kuhalo nalaze se recepti za kuhanje na visokoj i niskoj temperaturi, ali čak i najbrži recepti na visokoj temperaturi traju najmanje dva sata – a ako jelo sadrži meso, računajte na oko četiri sata. Kako biste izvukli maksimum iz svog sporog kuhala, morate prihvatiti opušteniji pristup i ne žuriti s kuhanjem.
36. KUHANJE ISTIH JELA IZ NOVA U NOVO.
Ako niste sigurni u kuhanju ili imate posebno izbirljive jede u obitelji, možda ćete biti skloni stalno se vraćati istim provjerenim receptima. No ako se držite samo onoga što već znate i nikada ne pokušate nešto novo, propustit ćete mnoga jela u kojima biste možda još više uživali. Naš savjet? S vremena na vrijeme promijenite stvari.
35. NE ČITANJE RECEPTA UNAPRIJED.
Posložite sastojke za recept koji jedva čekate isprobati, krenete čitati korake – i shvatite da ste trebali marinirati meso barem dva sata ranije. U tom trenutku gotovo da nema šanse za improvizaciju, posebno ako očekujete goste ili ne želite jesti satima kasnije od planiranog. Pouka priče? Prije kupnje sastojaka pročitajte korake recepta, a ne samo popis sastojaka, i dobro isplanirajte vrijeme.
34. PRETHODNO KUHANJE LISTOVA ZA LAZANJE.
Pri pripremi lazanja mnogi domaći kuhari dodaju nepotreban (i vremenski zahtjevan) korak prethodnog kuhanja listova za lazanje. Međutim, ako u umaku ima dovoljno tekućine i ako lazanje pečete barem 20 minuta, tjestenina će se savršeno skuhati. Prethodnim kuhanjem listova riskirate da ih prekuhate i pretvorite cijelo jelo u kašastu smjesu.
33. BACANJE SAVRŠENO DOBRE HRANE.
Nemojmo miješati “najbolje upotrijebiti do” s “upotrijebiti do” datumima – prvi su samo smjernica, dok kod drugih treba biti oprezan. Bacanje hrane prije nego što je zaista potrebno predstavlja bacanje novca, a i loše je za okoliš. Postoji mnogo načina da se “oživi” hrana koja je malo prošla svoj vrhunac, od korištenja prezrelih banana za banana kruh do osvježavanja ustajalog bageta tako da ga poškropite vodom i stavite na nekoliko minuta u pećnicu.
32. KORIŠTENJE STARIH ZAČINA I ZAČINSKIH TRAVA.
Svi u svojim kuhinjskim ormarićima imamo razne začine i začinsko bilje koje ne koristimo često, što znači da kad ih napokon posegnemo, ponekad više nisu u najboljem stanju. Ako se mješavina začina iz staklenke izlije u obliku tvrdih grudica, bacite je. Koristite svježe začine kad god je moguće (posebno kada su u pitanju stvari poput začinskog bilja i čilija) i kupujte manje količine kako biste dobili maksimalan okus.
31. KORIŠTENJE KUHINJSKE RADNE PLOČE KAO DASKE ZA REZANJE.
Iako može uštedjeti vrijeme, korištenje kuhinjske radne ploče kao daske za rezanje kada režete jabuku ili mrkvu može napraviti više štete nego koristi — a da i ne govorimo o tome koliko ste puta namazali tost na površini bez da ste prethodno obrisali mrvice. Ova naizgled bezazlena navika dovodi do nakupljanja bakterija i ostataka hrane, što se lako može izbjeći korištenjem daske za rezanje.
30. KORIŠTENJE EKSTRA DJEVIČANSKOG MASLINOVOG ULJA ZA PRŽENJE.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje ima nižu točku dimljenja od drugih vrsta ulja — pa iako je izvrsno za prelijevanje salata ili gotovih jela od tjestenine, nije prikladno (pa čak može biti i opasno) za plitko prženje odrezaka ili duboko prženje krumpirića. Također je u usporedbi prilično skupo. Umjesto toga, koristite ulja s višom točkom dimljenja, poput biljnog ili suncokretovog ulja.
29. KORIŠTENJE VODE KOJA VRIJE ZA KAVU I ČAJ.
Malo poznato pravilo je da kipuća voda nije idealna za čaj i kavu; ona “sprži” zrna (ili listiće) i povećava gorčinu napitka. Korištenje vode koja je malo ohlađena nakon vrenja trebalo bi rezultirati ukusnijim napitkom. Američka Nacionalna udruga za kavu (National Coffee Association) preporučuje temperaturu između 95 i 205°F (otprilike 35–96°C) za savršenu šalicu kave.
28. OSTAVLJANJE MASLACA OTKRIVENOG.
Naravno, možda je lakše ostaviti maslac nepokriven; međutim, on upija mirise pa može poprimiti okus svega što ima jak miris u hladnjaku. Kako biste to izbjegli, čuvajte maslac u originalnom pakiranju unutar vrećice koja se može ponovno zatvoriti ili ga držite u posudi za maslac s poklopcem.
27. NE ISPROBAVAJTE JELO TIJEKOM KUHANJA. Bez da ga prethodno kušate, kako znate je li curry dovoljno ljut, je li juha dovoljno začinjena ili treba li umaku malo kiselosti ili slatkoće? Možda ćete imati sreće kod jela koja već dobro poznajete, ali ako isprobavate nešto novo, važno je kušati jelo tijekom pripreme.
26. NIKADA NE ČISTITE KUHINJSKI SUDOPER. Kada ste zadnji put dobro očistili kuhinjski sudoper nakon pranja posuđa? Ako se ne možete sjetiti, vrijeme je da to uvrstite u svoju rutinu. Sudoper se redovito izlaže svemu — od prskanja umaka i masnoće do ostataka kave i sokova od sirovog mesa. Brisanje deterdžentom i spužvom svake večeri ne samo da će ga održati čistim, već će smanjiti i rizik od razvoja bakterija i neugodnih mirisa. Povremeno dodavanje malo sode bikarbone i ribanje toplom vodom također može napraviti veliku razliku.
25. ZABORAVLJANJE PRANJA POVRĆA I SALATA.
Često nenamjerno zaboravljamo oprati voće, povrće i listove salate. Međutim, dobra je praksa oprati sve kako bismo isprali pesticide, bakterije i prljavštinu te, u konačnici, smanjili rizik od bolesti. Također se time znatno smanjuje mogućnost da gusjenice i drugi insekti slučajno završe u vašoj salati.
24. KORIŠTENJE POGREŠNOG NOŽA.
Jedna od najvećih pogrešaka koju rade kuhari kod kuće jest ne korištenje pravog noža — evo kratkog vodiča. Nazubljeni noževi idealni su za rezanje kruha, ali su također dobri za rezanje mekane hrane (poput rajčica i jagoda) te za rezanje većih i tvrđih namirnica poput celera. Noževi za guljenje idealni su za precizne poslove poput guljenja, uklanjanja koštica i čišćenja škampa, dok su kvalitetni kuharski noževi savršeni za opće rezanje i sjeckanje.
23. ROŠTILJANJE DOK PLAMENI JOŠ DIVLJAJU.
Kad se sunce napokon pojavi i izvadimo roštilj, često se previše užurbamo i stavimo meso na rešetku dok ugljen još uvijek stvara velike plamenove. Rezultat su meso i povrće koji su izvana zagorjeli, a iznutra sirovi. Puno bolji i ukusniji rezultat dobit ćete ako pričekate da se plamenovi smire i pečete na užarenom žaru.
22. DOPUŠTANJE DA STARA HRANA TRUNE U HLADNJAKU. Nitko ne voli pronaći pljesnivu glavicu brokule ili pokvareno mlijeko skriveno u stražnjem dijelu hladnjaka. To ne samo da može ostaviti neugodan miris u uređaju, nego može biti i opasno za naše zdravlje. Postoji nekoliko načina kako to spriječiti, uključujući pravilno skladištenje različitih namirnica u odgovarajućim dijelovima hladnjaka (meso bi trebalo držati na dnu kako bi se spriječilo da njegovi sokovi pokvare druge namirnice) te redovito provjeravanje deklaracija i rokova trajanja.
21. PRETRPAVANJE TAVE. Velik dio svrhe prženja je dati hrani boju te je ravnomjerno i temeljito ispeći. Kada pretrpate tavu ili wok sastojcima, neki od njih neće dodirivati dno, pa će se kuhati na pari ili u vlastitom soku – što je u redu ako želite takav način pripreme (iako bi tada bolje bilo koristiti kuhalo na pari), ali nije idealno ako, primjerice, pripremate wok jelo.
20. STAVLJANJE NEPRIANJAJUĆIH TAVA U PERILICU POSUĐA. Čak i ako vaše tave imaju oznaku da su sigurne za pranje u perilici, nemojte ih stavljati zajedno s ostalim posuđem nakon obroka. Visoke temperature i snažna sredstva za čišćenje u perilici postupno će oštetiti neprianjajući premaz, zbog čega ćete ih morati zamijeniti puno prije nego što biste željeli. Igrajte na sigurno i perite ih ručno.
19. MIJEŠANJE MESNIH I VEGETARIJANSKIH JELA. Kada pripremate hranu za one koji jedu meso, kao i za vegetarijance ili vegane, lako se može dogoditi da gledate dvije iste žlice i pokušavate se sjetiti kojom ste miješali jelo s mesom. Dođe vam da se osvrnete oko sebe, provjerite gleda li vas netko i riskirate s tom odlukom pola-pola? Nemojte to raditi – to je zaista loša praksa. Umjesto toga, pobrinite se da zamijenite obje.
18. PEČENJE NA HLADNOJ TAVI. Vruća tava pravilno zapeče meso, karamelizira ga i daje mu lijepu smeđu boju, čime se poboljšava izgled i obogaćuje okus. Ako tavu ne zagrijete dovoljno, propuštate sav taj potencijal – a to vrijedi za gotovo sve, ne samo za odrezak. Gotovo da nema namirnice koju biste trebali odmah staviti u hladnu tavu.
17. ZABORAVLJANJE BRISANJA MIKROVALNE. Bilo da podgrijavate jučerašnji ručak ili pripremate jednostavan kolač u šalici, velika je vjerojatnost da će se sastojci tijekom zagrijavanja rasprsnuti po unutrašnjosti mikrovalne – čak i ako ne vidite ostatke. Kako biste spriječili nakupljanje mrlja, preporučuje se brisati uređaj barem jednom tjedno, a ako primijetite tragove hrane nakon korištenja, očistite ih odmah.
16. PREČESTO MIJEŠANJE SASTOJAKA TIJEKOM KUHANJA.
Mnoge namirnice imaju koristi od kontakta s dnom tave, jer se tako razvija njihov okus i dobiva lijepa boja. Stalno miješanje žlicom oduzima taj kontakt, zbog čega je veća vjerojatnost da ćete na kraju dobiti bezobličnu kašu. Pustite sastojke da se zaprže, a kada su spremni, koristite pokret tave za miješanje. Lagano nagnite tavu, odmaknite je od sebe pa je vratite kružnim pokretom kako biste promiješali sadržaj. Možda će trebati vremena da savladate tehniku, ali vjerujte – isplati se.
15. POSLUŽIVANJE MESA PREBRZO.
Zapečeni janjeći kotlet dobiva puno okusa, ali se pritom meso također “stegne”. Za najbolje rezultate, meso je nakon pečenja ili vađenja iz pećnice potrebno izvaditi iz tave ili pećnice, lagano ga prekriti aluminijskom folijom i ostaviti da odmori oko 10 minuta. U tom vremenu meso se opušta, a sokovi se ravnomjerno raspoređuju. Također se sprječava da srednje pečeni odresci pri rezanju “ispuštaju” sokove na tanjur.
14. PUŠTANJE KUĆNIH LJUBIMACA BLIZU HRANE.
Znate li gdje su bile šape vaše mačke tijekom dana? Nemojte dopuštati da mačke, psi ili druge životinje hodaju po stolu ili kuhinjskim površinama. Također je samo po sebi jasno da ne biste trebali dopustiti kućnim ljubimcima da ližu sastojke ili kuhinjski pribor ako želite izbjeći prijenos štetnih bakterija.
13. LIZANJE ŽLICE KOJOM KUHATE. Lizanje žlice može biti prihvatljivo ako kuhate samo za sebe; međutim, ako pripremate hranu za druge, to je izrazito nehigijenski. Ako želite kušati jelo koje pripremate, koristite čajnu žličicu i nemojte je ponovno uranjati u hranu nakon što ste je stavili u usta. Operite je ili odmah stavite u sudoper ili perilicu posuđa. Isto vrijedi i za umakanje prstiju u hranu kako biste je kušali – to je pravi “ne”.
12. KORIŠTENJE METALNOG PRIBORA NA NEPRIANJAJUĆIM TAVAMA. Neprianjajuće tave zaista su izvrsne. Lakše se koriste, jednostavnije se poslužuju i peru, a posebno su korisne za pripremu jela poput omleta i ribe. Također su odlične ako želite pripremati zdravija jela jer zahtijevaju manje ulja ili maslaca.
Ipak, postoji jedan vrlo brz način da ih uništite: korištenje metalnog pribora. Metal može oštetiti neprianjajući sloj, uzrokovati njegovo ljuštenje i time značajno skratiti vijek trajanja tave. Kako biste ih zaštitili, pri kuhanju koristite pribor od najlona, silikona ili drva.
11. PREPUNJAVANJE HLADNJAKA. Pretrpavanje hladnjaka česta je pojava u mnogim kućanstvima. No, kada je hladnjak prenatrpan, često zaboravljamo što se u njemu nalazi jer ne možemo sve jasno vidjeti – a hrana koja ostane straga počinje se kvariti.
Iako može biti primamljivo kupiti veće količine namirnica kada su na akciji u trgovini, vrijedi dobro razmisliti trebate li ih doista i hoćete li ih uspjeti potrošiti prije nego što se pokvare.
10. PREMALO ZAČINJAVANJE TIJEKOM KUHANJA.
Bilo da se radi o dodavanju soli u vodu za tjesteninu ili mljevenju papra u bogati gulaš, ponekad zaboravljamo koliko je začinjavanje važno. To se najčešće odnosi na sol i papar, jer su oba ključna za stvaranje uravnoteženog jela, ali začinjavanje može uključivati i začinsko bilje, začine te druge arome. Primijetite koliko se često natjecatelji u kulinarskim emisijama ne uspiju plasirati dalje upravo zato što nisu pravilno začinili svoja jela.
9. POGAĐANJE KOLIČINA PRI PEČENJU.
„Malo ovoga i malo onoga“ može biti odličan pristup pri kuhanju slanih jela. No, ako se ne potrudite izmjeriti sastojke prilikom pečenja, velika je vjerojatnost da će rezultat biti neuspjeh. Postoji razlog zašto se većina recepata višestruko testira prije objave: često ne funkcioniraju ako se količine uzimaju odokativno.
Pečenje je vrlo precizna znanost, osobito kada je riječ o tome kako sastojci međusobno reagiraju kako bi stvorili dizanje tijesta, slojevitost i prozračnu strukturu.
8. NE BRISANJE POVRŠINA NAKON KUHANJA
Ovo je posebno važno ako ste pripremali i kuhali sirovo meso. Nakon kuhanja obavezno dezinficirajte kuhinjske površine i obrišite ih kako biste spriječili širenje bakterija.
Održavanje radnih ploha čistima, bez mrvica, šećera i drugih ostataka hrane, također pomaže u sprječavanju pojave nametnika poput mrava i voćnih mušica. Dodatni savjet je redovito mijenjati spužve i krpe za posuđe kako ne bi postale izvor bakterija koje se zatim šire po cijeloj kuhinji.
7. KUHANJE MESA IZRAVNO IZ HLADNJAKA. Uzimanje odrezaka i drugih sirovih komada mesa izravno iz hladnjaka te njihovo stavljanje odmah u tavu ili pećnicu često dovodi do toga da je meso izvana prepečeno, a iznutra još uvijek sirovo.
Umjesto toga, meso bi trebalo izvaditi iz hladnjaka oko pola sata prije pripreme (ovisno o veličini komada) kako bi se postupno zagrijalo na sobnu temperaturu prije termičke obrade.
6. OTVARANJE VRATA PEĆNICE TIJEKOM PEČENJA.
Nestrpljenje je često uzrok mnogih problema u kuhinji, posebno kada su u pitanju temperature pećnice i pečenje. Iako je prirodno željeti pratiti kako vam kolači rastu, svaki put kada otvorite vrata pećnice, temperatura unutra pada i potrebno joj je vrijeme da se ponovno zagrije.
To je ne samo neučinkovito i produljuje vrijeme pečenja, nego može dovesti i do toga da različita peciva – od meringi do kruha – potpuno ne uspiju.
5. OSTAVLJANJE HRANE DA STOJI NA KUHINJSKOJ RADNOJ POVRŠINI
Iako se može činiti bezazlenim, ostavljanje hrane poput kuhanih jaja, riže, mesa i ribe na kuhinjskoj radnoj površini predstavlja rizik. Bilo da pripremate švedski stol ili čekate da se ostaci hrane ohlade, jela ne bi trebala stajati na sobnoj temperaturi dulje od dva sata.
Pridržavanje osnovnih pravila higijene hrane u kućanstvu može smanjiti rizik od razvoja štetnih bakterija i spriječiti obolijevanje.
4. KORIŠTENJE ISTE DASKE ZA REZANJE I NOŽA ZA SIROVO MESO I POVRĆE
Uvijek biste trebali koristiti zasebnu dasku za rezanje i nož za sirovo meso kako biste spriječili unakrsnu kontaminaciju hrane. Sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso jedan je od glavnih uzroka trovanja hranom, a korištenje odvojenih dasaka i noževa za povrće i meso značajno smanjuje taj rizik.
U najmanju ruku, nakon što dođu u kontakt sa sirovim mesom, dasku za rezanje i noževe potrebno je vrlo temeljito oprati.
3. KORIŠTENJE TUPIH NOŽEVA. Tupi noževi ne samo da zahtijevaju više napora pri korištenju nego i otežavaju precizno rezanje namirnica onako kako želite. Kod tupog noža, što više pritiska primjenjujete, veća je vjerojatnost da ćete se ozlijediti.
Iako zvuči paradoksalno, oštar nož zapravo je sigurniji jer omogućuje bolju kontrolu i veću preciznost pri rezanju.
2. PRANJE PILETINE I DRUGOG SIROVOG MESA. Pranje sirovog mesa poput piletine ili puretine nekada je bila uobičajena praksa u kućnim kuhinjama, no najnovije preporuke Agencije za sigurnost hrane savjetuju da se to izbjegava. Ispiranje mesa može raspršiti bakterije po cijeloj kuhinji, uključujući sudoper, krpe i kuhinjski pribor. Umjesto toga, treba se pridržavati osnovnih pravila higijene tijekom pripreme piletine te je termički obraditi do kraja kako bi se spriječila kontaminacija.
1. ODMRZAVANJE HRANE NA SOBNOJ TEMPERATURI.
Kada ste u žurbi i odjednom se sjetite da trebate odmrznuti večeru, može biti primamljivo ostaviti je na kuhinjskoj radnoj površini – no to je recept za problem i može dovesti do trovanja hranom. Umjesto toga, preporučuje se odmrzavanje hrane u hladnjaku preko noći. Na taj način izbjegava se tzv. “opasna zona” za razvoj bakterija, između 8 i 63 °C. Agencija za sigurnost hrane savjetuje da se potpuno odmrznuta hrana konzumira unutar 24 sata.
