Pametni orangutani znaju reći 'daj mi to' i 'gubi se'

Orangutani razgovaraju pokretima, a britanski su znanstvenici otkrili da se “majmunski jezik” sastoji od čak 40 različitih signala. Ioako su ranija istraživanja već proučavala govor tijela velikih majmuna, ovo je prvo koje se je usredotočilo na internacionalno značenje određenih gesti. Znanstvenici su devet mjeseci proučavali majmune u zoološkim vrtovima Velike Britanije i Nizozemske te ustanovili da se oni služe istim pokretima. Njima su slali poruke poput “želim se igrati”, “daj mi to”, “odlazi”, “slijedi me” i “prestani”. Pozivi na igru uključivali su različite majmunarije poput kotrljanja na leđima, stavljanje predmeta na glavu i slanje poljubaca. Ako ne bi odmah dobili što žele, orangutani su postajali uporniji. No, majmuni nisu jedine životinje koje međusobno komuniciraju. Dok konji trljanjem noseva iskazuju privrženost, da bi signalizirali opasnost bjelorepi jeleni podižu rep u zrak, a klokani to čine udaranjem stražnjim nogama.
Komunikacijske sposobnosti životinja ovise i o okolišu u kojem žive - cirkuske životinje u pravilu imaju mnogo bogatiji “rječnik” jer imaju više prilika za učenje, a još su vještije one koje imaju učitelje. Papagaj Alex, s kojim je 30 godina radila dr. Irene Pepperberg, uspio je naučiti značenje 150 riječi, znao je brojiti, a pomalo čak i zbrajati.

>>> Žirafe komuniciraju infrazvučno, zvukovima koji su suviše niski da bi ih ljudi mogli čuti. Takvi zvukovi čuju se na veće udaljenosti, pa žirafe s nekoliko kilometara mogu upozoriti druge žirafe na opasnost.

>>> Za sporazumijevanje grbavi kitovi ispuštaju glasove slične pjevanju koji se šire stotinama kilometara. Svaka grupa kitova razvija svoju tipičnu “pjesmu” koja traje između 6 i 15 minuta. Pjesme imaju čvrstu strukturu, tijekom vremena se polagano mijenjaju, no svi “pjevači” uvijek su usklađeni.

>>> Pronađe li hranu, pčela će to plesom signalizirati drugim pčelama. Jedna vrsta plesa znači “hrana je daleko”, a druga “hrana je blizu”. Što je ples intenzivniji i žustriji, hrana je bolja. Komunikaciju pčela zapazio je još Aristotel, a novija istraživanja otkrila su njezinu složenost i preciznost.