Lifestyle

Komentari 24

Parazite osjete pod kožom, a liječnici im ne mogu pomoći: Saznajte koji su najopasniji

Parazite osjete pod kožom, a liječnici im ne mogu pomoći: Saznajte koji su najopasniji

Milan Barić i Mirela Stojilković imaju realan problem, ali ga ne uspijevaju riješiti. Stručnjaci kažu da imaju problema s dijagnostikom, ali i ukazuju na najčešće parazite te na važnost pranja ruku te voća i povrća

U veljači 2018. godine Mirelu Stojilković (46) iz Zagreba ubo je komarac. Ubrzo je osjetila kako joj pod kožom lica nešto migolji i miče se, a primijetila je i gliste u stolici. Liječnica joj je dala tablete protiv crijevnim nametnika i uputila je infektologu. No ondje su joj rekli da nije moguće da se zarazila parazitom jer toga u Hrvatskoj nema. No u nalazu je navela sumnju na dirofilariozu. Od 2018. godine ona svakodnevno osjeća kako se paraziti miču po njezinom tijelu, a kaže kako ih nisu uspjeli kirurški odstraniti jer su uvijek na nekom drugom mjestu.

POGLEDAJTE VIDEO: Milan Barić vjeruje da mu pod kožom gmižu paraziti

- Meni nisu uspjeli izvaditi tog crva jer se može samo u očnim kapcima dok je vidljiv, pa sad šeta po tijelu. Zvala sam parazitologe koji su mi rekli da to može živjeti i do dvije godine, ali malo su me utješili rekavši da je lakše živjeti s tim nego s bolestima koje prenose krpelji. Parazita znam osjetiti, svrbi me koža. Čas je bolje, pa osjetiš da nešto gmiže. U jednom periodu sam morala presjeći i ne razmišljati o tome jer nisam primila adekvatnu pomoć na vrijeme i bilo mi je grozno. Bojala sam se kišne gliste na cesti. Roditelj sam odgajatelj i imam troje djece, no mirna sam jer su mi liječnici rekli da se to prenosi samo ubodom komarca i da ne mogu zaraziti nikog drugog - objašnjava ova Zagrepčanka.


- Riječ je o obliću kojeg prenose klasični komarci, a koji su se zarazili sisanjem krvi zaraženih pasa. Naime, taj parazit živi u koži psa, a na čovjeka ga katkada prenosi komarac. U zadnje vrijeme je dirofilarija i u nas učestala u pasa, a kod ljudi se pojavljuje nekoliko slučajeva godišnje, osobito u Slavoniji - ispričao nam je prof.dr.sc. Albert Marinculić, sa Zavoda za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Dodaje kako imamo široku paletu parazita koji mogu biti slučajno unošeni i u čovjeka.

Među njima razlikujemo jednostanične i višestanične parazite.


Sudbinu sličnu Mirelinoj proživljava Milan Barić (34) iz Virovitice koji također ispod kože primjećuje parazite. Uvjeren je kako je riječ o toksokarozi, no liječnici mu govore da umišlja.

- Liječnici su to otklonili kao mogućnost. Moj parazit je ostao, ja ga osjećam, a ponekad ga i vidim. Djevojku sam zamolio da snimi taj dio na kojemu se jasno vidi. Posljednji put bilo je to prije dva tjedna. Opet se povukao i sad osjećam samo bolove - priča Milan.

Naši sugovornici su svakodnevno trpe zastrašujuće simptome uvjereni kako je riječ o parazitima, no liječnici ih uvjeravaju da umišljaju.


-  Parazitologija je u Hrvatskoj vrlo podcijenjeno područje u kojem ne postoji redovito praćenje i izvještavanje, dijagnostika je složena ili je nema, a lijekovi također nisu dostupni za sve vrste parazita. Stoga je problem puno veći nego što zapravo mislimo. Konkretno, dirofilarija može narasti od 15 do 20 centimetara i čovjek će je itekako osjetiti pod kožom - kaže nam dr.sc. Relja Beck, znanstveni savjetnik i voditelj Laboratorija za parazitologiju pri Hrvatskom veterinarskom institutu.

Do sada je u Hrvatskoj objavljeno 30 slučajeva od 1996. godine. Ističe kako se često susreće s ljudima koje mu pošalju liječnici i infektolozi i kod mnogih pronalaze parazite. U pravilu osim parazitoloških koristimo molekularnu dijagnostiku za objektivnu potvrdu gotovo svih značajnih  uzročnika.


- Većina parazitarnih invazija u Hrvatskoj ne rezultira simptomima koje bi ljudi mogli izravno osjetiti na ovakav način. Najčešće je riječ o probavnim tegobama, eventualno povišenoj temperaturi, tako da nema konkretnih simptoma koji bi mogli ukazati da je riječ o tom i tom parazitu - komentirao nam je prof. Marinculić slučajeve Milana i Mirele.


- Toksoplazma se ne vidi golim okom jer živi unutar stanice, a jedini nositelj je mačka i jedino se u mački razvija spolni oblik tog parazita. No brojne studije su  pokazale da nije problem mačka koliko sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso. Mačka je samo kratko vrijeme opasna, u izmetu se kratko pronalaze paraziti koji mogu naškoditi čovjeku koji će ih slučajno unijeti. Pretpostavlja se da je veliki  broj mačaka  zaražen, zaraze se glodavcem ili pticom koju pojedu, ali studije pokazuju da je veća učestalost uzrokovana konzumiranjem sirovog ili nedovoljno  termički obrađenog mesa - pojašnjava prof. Marinculić dok dr. Beck navodi kako je toksoplazma samo jedan od protozoarnih parazita koji se prenosi vodom i hranom.


- Vodom ali kontaminiranom hranom se prenosi bičaš Giardia duodenalis i vrsta roda Cryptosporidium. Životinje ali i ljudi izlučuju te ciste i oociste na voće ili povrće pa se ljudi tako zaraze. S druge strane imamo obliće poput vrste Toxocara canis gdje su rezervoar kanidi, dakle psi, lisice, vukovi i čagljevi. Oni kontaminiraju okoliš i ta jajašca koja izlučuju su otporna i u njima se formira invazijska ličinka koju ljudi mogu unijeti hranom i prljavim rukama - pojasnio je dr. Beck dodajući kako je zato važno redovito omogućiti svom kućnom ljubimcu koprološku pretragu na parazite.


- Među višestaničnim organizmima svakako su tzv. metilji, trakavice i oblići. Kod nas uglavnom s metiljem nema problema iako se u  iznimnim slučajevima i čovjek može zaraziti  velikim  ovčjim metiljem. Primjerice, ako je netko stavio u usta biljku ubranu na naplavnom području i  na kojoj se nalazi začahureni mladi metilj - kaže prof. Marinculić.

'Trakavice su najopasnije, pazite se lisica'

Dodaje kako se metilji opasni za ljude češće susreću u Aziji i Africi gdje ljudi razvojne oblike u organizam unose konzumacijom riba i vodozemaca. Uz metilje, i trakavice mogu biti opasne no na našem području, kaže prof. Marinculić ali nemamo većih problema jer se prilikom obveznog cijepljenja pasa provodi redovita dehelmintizacija odnosno sprječava moguće zaražavanje malom psećom trakavicom ( Echinococcus granulosus).


- Trakavice su uvjerljivo najopasnije, tako da je Echinococcus multilocularis najznačajniji zoonotski parazit u Europi i drugi po važnosti u svijetu zbog toga što inkubacija u ljudi traje 10 do 15 godina te uzrokuje tzv. alveolarnu ehinokokozu i ponaša se poput karcinoma. Dokazana su dva slučaja u ljudi unazad dvije godine i ne postoji komercijalno dostupna pouzdana dijagnostika. U Hrvatskoj u lisica koje su rezervoar dokazali smo prisustvo u otprilike 10 posto lisica, a u područjima odakle dolaze pacijenti učestalost je bila oko 25 - 30 posto u lisica. Ljudi se također invadiraju peroralnim unošenjem jaja trakavica kontaminiranom hranom. Kako se povećava populacija lisica u Hrvatskoj, one sve češće dolaze u dvorišta i omogućuju bliži kontakt i kontaminaciju. Postoji i drugi uzročnik, Echinococcus granulosus kojeg ima dosta u Hrvatskoj, no nisam siguran da se sve prijavljuje zavodima za javna zdravstva i ne znamo stvarnu brojku oboljelih. Bitno je reći da se na linijama klanja pregledavaju sve životinje, veterinarski inspektori pregledavaju na prisustvo trakavica općenito, koji uključuju i razvojne stadije trakavica Taenia saginata  i Taenia solium koji u ljudi izazivaju tzv. cisticerkozu, ili razvoj trakavice u crijevima - pojašnjava dr. Beck.

Trihinela i gliste su najčešće kod nas

Kaže kako su u Hrvatskoj prisutne i druge trakavice divljih životinja kao što su Taenia martis i Taenia crasiceps koje su dokazane kao uzročnici humanih potkožnih invazija, a dokazani su i slučajevi invazije mozga.

- Rašireniji oblik parazita u Hrvatskoj su oblići i među njima je najzastupljenija trihinela. Ipak, danas je riječ je o malobrojnim epidemijama uglavnom obiteljskog karaktera koje nastaju zbog konzumacije sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa svinje. Dodatno, moguća je zaraza oblićima psa i mačke, popularno nazvanim mačjim i psećim glistama kojima  se najčešće zaraze manja djeca igrajući se u pijesku ili zemlji u kojoj je prethodno bio izmet psa ili mačke - kazao je prof. Marinculić.


Nastavlja kako za brojne  parazite postoje učinkoviti lijekovi osim kod ehinokokoze kod koje se uz liječenje intervenira  i kirurški kako bi se parazita uklonilo. Od parazita koji bi mogli predstavljati osjetne fizičke smetnje izdvojio je  psećeg oblića Ancylostoma caninum  koji se može zavući pod kožu nakon što je čovjek hodao bos po površini koja je prepuna takvih ličinki, no kaže da u Hrvatskoj nemamo takvih slučajeva jer se pazi na zdravlje pasa. Od mjera opreza i zaštite istaknuo bih važnost osobne higijene, paziti pri radu sa zemljom u vrtu i obavezno koristiti rukavice, hranu koju konzumiramo svježu temeljito oprati i kuhati, a pritom valja pripaziti i da konzumiramo isključivo zdravstveno ispravnu vodu. Na kampiranju vodu svakako treba temeljito prokuhati prije konzumacije - zaključio je Marinculić.

Najčitaniji članci