Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Hrana, stanovanje i računi odnose najveći dio kućnog proračuna, ali to ne znači da se morate odreći svakog zadovoljstva. Ključ je u tome da novac rasporedite čim plaća sjedne na račun
Mnogi dobro znaju taj osjećaj: plaća je stigla, računi su plaćeni, obavljena je veća kupnja namirnica, a već sredinom mjeseca počinje provjeravanje stanja na računu. Problem često nije samo u visini primanja, nego i u tome što se novac troši bez unaprijed određenog plana.
Najjednostavnije rješenje jest mjesečnu plaću podijeliti u nekoliko kategorija odmah nakon što sjedne na račun. Tako ćete znati koliko smijete potrošiti, koliko trebate sačuvati i imate li dovoljno prostora za izlaske, kupnju odjeće ili druge užitke.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:11
Jedna od najpoznatijih metoda upravljanja novcem jest pravilo 50/30/20. Prema njemu bi 50 posto prihoda trebalo odlaziti na osnovne potrebe, 30 posto na osobne želje, a 20 posto na štednju i otplatu dugova.
U teoriji zvuči jednostavno, ali mnogima u Hrvatskoj već najamnina ili rata kredita, režije i hrana uzmu znatno više od polovice plaće. Zato ovu podjelu ne treba doživljavati kao strogo pravilo, nego kao početnu točku.
Realnija podjela može izgledati ovako:
Ako samo stanovanje odnosi polovicu primanja, nije realno očekivati da ćete istodobno odvajati 20 posto za štednju. U tom je slučaju važnije početi s manjim iznosom koji možete redovito izdvajati.
Najamnina ili stambeni kredit obično su najveća mjesečna obveza. Idealno bi bilo da stanovanje zajedno s režijama ne prelazi 40 posto neto prihoda, ali to je zbog cijena nekretnina i najma mnogim kućanstvima teško postići.
Ako na stanovanje odlazi 50 ili 60 posto plaće, problem se teško može riješiti samo ukidanjem kave ili povremenog izlaska. Potrebna je veća promjena: jeftiniji stan, cimer, podjela troškova s partnerom, refinanciranje obveza ili povećanje prihoda.
Sitne uštede mogu pomoći, ali neće nadoknaditi proračun u kojem je najveći trošak dugoročno previsok.
Troškove hrane lakše je kontrolirati ako mjesečni iznos podijelite na četiri ili pet tjedana. Umjesto da si kažete kako za hranu imate 400 eura mjesečno, odredite da tijekom jednog tjedna možete potrošiti, primjerice, 90 eura.
Planiranje obroka, popis za kupnju i provjera onoga što već imate kod kuće mogu znatno smanjiti nepotrebne troškove. Posebno treba pripaziti na česte male kupnje jer nekoliko odlazaka u trgovinu bez popisa nerijetko stoji više od jedne planirane veće kupnje.
U kategoriju hrane treba uključiti i dostavu, ručak na poslu, pekarnicu i kavu za van. Upravo se ti iznosi često ne računaju, iako na kraju mjeseca mogu postati ozbiljan trošak.
Najčešća je pogreška čekati kraj mjeseca i uštedjeti ono što ostane. U praksi obično ne ostane ništa.
Bolje je unaprijed odrediti iznos i prebaciti ga na odvojeni račun odmah nakon primitka plaće. To ne mora biti velik iznos. Čak je i redovitih 20 ili 30 eura korisnije od ambicioznog plana koji ćete napustiti nakon dva mjeseca.
Prvi cilj trebala bi biti pričuva za hitne slučajeve. Taj novac služi za kvar automobila, popravak kućanskog uređaja, zdravstveni trošak ili razdoblje bez prihoda. Dugoročno je poželjno prikupiti iznos dovoljan za tri do šest mjeseci nužnih troškova, ali do njega se dolazi postupno.
Plan koji zabranjuje svaku kavu, izlazak ili kupnju nečega što vas veseli vjerojatno neće dugo potrajati. Zato je dobro unaprijed odvojiti iznos koji smijete potrošiti bez osjećaja krivnje.
Kada potrošite novac namijenjen zabavi i osobnim željama, s dodatnim trošenjem čekate sljedeći mjesec. Tako ne morate analizirati svaku sitnicu, ali ipak imate jasnu granicu.
Važno je razlikovati povremeno zadovoljstvo od impulzivne kupnje. Ako nešto niste planirali, pričekajte 24 ili 48 sati prije kupnje. Želja često nestane čim prođe početni osjećaj uzbuđenja.
Registracija automobila, osiguranje, servis, godišnji odmor, darovi, školske potrepštine i blagdanska kupnja nisu iznenađenja. Znamo da dolaze, samo ih često ne uključimo u mjesečni plan.
Zbrojite očekivani godišnji trošak i podijelite ga s 12. Ako registracija i osiguranje stoje ukupno 600 eura, svakog mjeseca treba odvojiti 50 eura. Kada račun stigne, novac će već biti spreman i nećete morati ulaziti u minus.
Primjer mjesečnog proračuna mogao bi izgledati ovako:
Ova podjela nije univerzalna. Osoba koja živi s roditeljima može više izdvajati za štednju, dok će roditelji s djecom imati znatno veće troškove hrane, prijevoza i obrazovanja. Bitno je da svaka kategorija dobije svoj iznos prije početka trošenja.
Najprije tijekom mjesec dana zapišite baš svaki trošak. Bankovna aplikacija može pomoći, ali gotovinske kupnje također treba evidentirati. Nakon toga troškove podijelite na nužne, prilagodljive i one kojih se možete odreći.
Najprije provjerite velike stavke poput stanovanja, kredita, automobila i pretplata. Odricanje od jedne kave neće riješiti problem ako istodobno plaćate automobil koji si teško možete priuštiti ili nekoliko usluga koje gotovo ne koristite.
Ako imate više dugova, prvo podmirujte obvezne minimalne iznose, a zatim dodatni novac usmjerite prema dugu s najvišom kamatom. Novi kredit za zatvaranje starih dugova ima smisla samo ako su ukupni trošak i uvjeti stvarno povoljniji – niža mjesečna rata sama po sebi ne znači nužno i jeftiniji dug.
Nakon što platite fiksne obveze i odvojite novac za štednju, preostali iznos podijelite s brojem tjedana do sljedeće plaće. Dobit ćete tjedni limit koji je mnogo lakše pratiti nego ukupni mjesečni proračun.
Ako vam je za svakodnevne troškove ostalo 400 eura, rasporedite ih na četiri tjedna po 100 eura. Potrošite li u prvom tjednu 130 eura, odmah znate da sljedeći tjedan morate stati na 70.
Dobar proračun nije onaj koji izgleda savršeno na papiru, nego onaj kojeg se možete pridržavati i tijekom stvarnog života. Cilj nije odreći se svega, već dočekati sljedeću plaću bez panike, novih dugova i pitanja kamo je sav novac nestao.
24sata © 2026
