Kugle za kuglanje danas obično imaju tri rupe za prste, ali u ranim fazama igre koristila se samo jedna rupa za prst i jedna za palac. Danas je poznato u cijelom svijetu
NA DANAŠNJI DAN
Pravila za kuglanje smišljala su se više godina, a u početku je bilo zabranjeno ženama
Kuglanje postoji otkako su se ljudi počeli natjecati i imali želju srušiti stvari loptom. Izumljeno je u starom Egiptu prije više od 5000 godina kao metoda kojom su faraoni kratili vrijeme. Kugle za kuglanje danas obično imaju tri rupe za prste, ali u ranim fazama igre koristila se samo jedna rupa za prst i jedna za palac. U davna vremena izrađivači kugli koristili su sve što je bilo dostupno za izradu rustičnih kugli za kuglanje.
Kugle su se često oblikovale od kukuruzne ljuske, a zatim povezivale kožom i koncem. Većina osnovnih kugli za kuglanje nije imala otvore za držanje, zbog čega je kuglač morao dlanom okretati kuglu. U 17. stoljeću kuglanje je uvedeno u Ameriku. Uobičajeni materijali korišteni za izradu lopte u to vrijeme bili su drvo, metal i životinjska koža. Ljubitelji kuglanja pamte 1862. godinu, kad je 29. prosinca, na današnji dan, izumljena poznata kugla s tri rupe za prste. Više godina smišljana su pravila ove igre, a do kraja stoljeća uspjeli su se dogovoriti. Danas je kuglanje poznato u cijelom svijetu, a igra ga više od 150 milijuna ljudi. Američki kuglački kongres bio je džentlmenski klub - damama nije bio dopušten pristup. Tek su 1917. godine žene dobile svoje upravno tijelo - Žensku nacionalnu kuglačku udrugu.
Svečano otvorena Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
Na današnji dan 1973. godine svečano je otvorena Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski", najveća i najvažnija koncertna dvorana u Hrvatskoj. Zapravo, svečanost otvaranja trajala je tri dana, od petka, 28. do nedjelje, 30. prosinca. Sve je počelo koncertom Zagrebačke filharmonije, Mješovitog zbora Opere Hrvatskog narodnoga kazališta i Mješovitog zbora Glazbene škole "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Bio je to događaj za pamćenje. Više od 2000 posjetitelja došlo je na otvorenje.
Preminuo Miroslav Krleža
Najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža, preminuo je 29. prosinca 1981. godine. Ostvario je golem opus u različitim žanrovima.
Ostale vremeplove pročitajte ovdje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
