OBRATITE PAŽNJU!
Rani znakovi moždanog udara
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, moždani udar je treći vodeći uzrok smrti u svijetu. No kako prepoznati simptome moždanog udara, koji se lako mogu zamijeniti s drugim bolestima?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2015. godini od moždanog udara umrlo je 6,2 milijuna ljudi. Moždani udar, ispred kojeg je po smrtnosti samo ishemijska bolest srca, zauzima drugo mjesto na popisu deset vodećih uzroka smrti u svijetu prema ovoj organizaciji. U ovoj galeriji pronaći ćete neke znakove upozorenja koje ne biste smjeli ignorirati.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2015. godini od moždanog udara umrlo je 6,2 milijuna ljudi. Moždani udar, ispred kojeg je po smrtnosti samo ishemijska bolest srca, zauzima drugo mjesto na popisu deset vodećih uzroka smrti u svijetu prema ovoj organizaciji. U ovoj galeriji pronaći ćete neke znakove upozorenja koje ne biste smjeli ignorirati.
ŠTO JE MOŽDANI UDAR? Moždani udar je iznenadno odumiranje dijela moždanih stanica zbog nedostatka kisika. Do njega dolazi kada se prekine dotok krvi u mozak, bilo zbog začepljenja ili puknuća arterije u mozgu.
BRZA REAKCIJA. Kada je riječ o prepoznavanju moždanog udara i pružanju pomoći, krilatica 'što brže – to bolje' spašava život. Neposredno liječenje može značiti razliku između života i smrti ili razliku između potpunog oporavka i dugotrajne onesposobljenosti.
Kako bi se prepoznali simptomi moždanog udara, Američko udruženje za moždani udar (ASA) savjetuje provođenje procjene F.A.S.T., pri čemu se obraća pozornost na opuštenost lica (F), slabost ruke (A) i poteškoće u govoru (S). Ako primijetite ove znakove, vrijeme je (T) za hitni poziv službama za pomoć. Većina slučajeva moždanog udara može se prepoznati upravo pomoću ovog testa.
PROVJERITE LICE. Prva faza F.A.S.T. testa je provjeriti je li jedna strana lica opuštena ili spuštena. Zamolite osobu da se nasmiješi. Je li osmijeh neujednačen ili iskrivljen?
RUKE. Osjeća li osoba slabost u rukama? Zamolite osobu da podigne obje ruke. Je li jedna ruka niža od druge ili osoba ne može podignuti jednu ruku?
GOVOR. Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu. Ima li osoba poteškoća s govorom? Govori li nejasno ili nerazumljivo?
VRIJEME. Prema Američkom udruženju za moždani udar, ako netko pokaže bilo koji od ovih simptoma, čak i ako oni nestanu, nazovite hitnu pomoć i recite da bi se moglo raditi o moždanom udaru. Pomoć će biti poslana odmah. Vrijeme je od iznimne važnosti i pomoć treba hitno zatražiti čak i ako niste sigurni radi li se o moždanom udaru.
OPIŠITE SIMPTOME. Kada zovete hitnu pomoć, operateru na telefonu opišite simptome koje ste primijetili.
OSTALI ZNAKOVI. Organizacija navodi da se mogu pojaviti i drugi simptomi, samostalno ili u kombinaciji sa znakovima iz F.A.S.T. testa.
DEZORIJENTACIJA. Osjeća li osoba iznenadnu zbrkanost, ima li poteškoća s govorom ili s razumijevanjem onoga što joj govorite?
UTRNULOST TIJELA. Među ostalim simptomima koji se mogu pojaviti su iznenadna utrnulost ili slabost lica, ruke ili noge, posebno na jednoj strani tijela.
KAKO JE S VIDOM? Javlja li se osobi neočekivani problem s vidom u jednom ili oba oka?
VRTOGLAVICA. Problemi s hodanjem, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije mogu biti drugi simptomi moždanog udara.
GLAVOBOLJA. Ima li osoba vrlo jaku glavobolju bez ikakvog vidljivog uzroka?
DVIJE VRSTE MOŽDANOG UDARA. PostojI ishemijski moždani udar i hemoragijski moždani udar.
ISHEMIJSKI MOŽDANI UDAR. Ovo je najčešći tip moždanog udara i pogađa oko 80% pacijenata. Ova varijanta moždanog udara nastaje zbog nedostatka dotoka krvi u mozak.
PODVRSTA ISHEMIJSKOG MOŽDANOG UDARA. Unutar ove varijante moždanog udara postoji i prolazni ishemijski napad (TIA), koji se karakterizira prolaznim začepljenjem jedne od krvnih žila.
HEMORAGIJSKI MOŽDANI UDAR. Ovaj tip moždanog udara je najmanje učestao. Nastaje kada dođe do pucanja krvne žile unutar lubanje.
UZROCI HEMORAGIJSKOG MOŽDANOG UDARA. Glavni uzrok ovog tipa moždanog udara je hipertenzija, koja oslabljuje moždane arterije i čini ih podložnijima pucanju.
FAKTORI RIZIKA ZA ISHEMIJSKI MOŽDANI UDAR. Neki čimbenici ponašanja i klinička stanja mogu pridonijeti ovom tipu moždanog udara, uključujući visoki krvni tlak, pretilost, visok kolesterol, obiteljsku povijest srčanih bolesti ili dijabetesa, zlouporabu alkohola i pušenje.
FAKTORI RIZIKA ZA HEMORAGIJSKI MOŽDANI UDAR. Faktori rizika uključuju pretilost, zlouporabu alkohola, pušenje, stres i sjedilački način života.
NAJVIŠE POGOĐENE SKUPINE. Slučajevi moždanog udara češći su kod odraslih osoba starijih od 65 godina.
OPREZ! NAJVIŠE POGOĐENE SKUPINE. Trudnoća i korištenje kontracepcijskih sredstava mogu povećati rizik od bolesti kod žena.
DIJAGNOZA. Tijekom kliničkog pregleda liječnik će postaviti pitanja o simptomima pacijenta i provjeriti jesu li oni kontinuirani. Liječnik će također željeti znati koje lijekove pacijent uzima, kao i obiteljsku povijest srčanih bolesti i moždanog udara.
MEDICINSKI PREGLED. Liječnik će pregledati neke znakove poput krvnog tlaka i pulsa. Liječnik može također pregledati i oči.
DALJNJI PREGLED. Iz krvne pretrage moguće je utvrditi vrijeme zgrušavanja krvi, kao i razinu šećera u krvi te jesu li kemijski sastojci krvi u neravnoteži. Liječnik vam može zatražiti magnetsku rezonanciju (MRI) i CT snimanje. Angiogram mozga prikazuje arterije u mozgu i vratu te omogućuje otkrivanje bilo kakvih promjena. Ultrazvuk karotidne arterije omogućuje provjeru nakupljanja masnih plakova unutar arterija te utvrđivanje je li protok krvi normalan ili nije.
ANGIOGRAM MOZGA. Prikazuje arterije u mozgu i vratu te omogućuje otkrivanje bilo kakvih promjena. Ultrazvuk karotidne arterije omogućuje provjeru nakupljanja masnih plakova unutar arterija te utvrđivanje je li protok krvi normalan ili nije.
LIJEČENJE ISHEMIJSKOG MOŽDANOG UDARA. Hitna medikacija povećava šansu za preživljavanje i može smanjiti daljnje komplikacije. Ovisno o slučaju, liječnik može dati lijekove izravno u mozak ili provesti kiruršku intervenciju.
KOMPLIKACIJE KOJE MOGU USLIJEDITI. Moždani udar može donijeti privremene ili trajne komplikacije, koje će ovisiti o njegovoj jačini i koliko dugo je mozak ostao bez kisika. Dobra vijest je da se neke posljedice mogu vratiti uz programe oporavka i rehabilitacije.
PARALIZA ILI GUBITAK POKRETA. Dio tijela može postati paraliziran nakon moždanog udara. Najčešće su zahvaćeni mišići lica i ruku.
OPREZ! Poteškoće s govorom ili gutanjem. Moždani udar također može oštetiti mišiće oko usta i grla.
PAMĆENJE. Mnoge osobe koje su pretrpjele moždani udar na kraju izgube dio pamćenja ili imaju poteškoća s razmišljanjem. U nekim slučajevima pacijenti se žale na bol, utrnulost ili druge neobične senzacije u dijelovima tijela zahvaćenima bolešću.
PROMJENE U PONAŠANJU. Neki pacijenti postanu društveno povučeni, često zato što postanu ovisni o drugim ljudima za jednostavne svakodnevne zadatke, poput pijenja čaše vode. Moždani udari su jedan od vodećih uzroka demencije i depresije.
DUBOKA VENSKA TROMBOZA. Žrtve moždanog udara također su sklonije budućim trombozama. To je stanje kada se krvni ugrušak formira u nozi. Obično pogađa osobe koje su izgubile pokretljivost.
OPORAVAK I REHABILITACIJA. Osobe koje su preživjele moždani udar trebaju podršku i dugotrajne tretmane, uključujući fizikalnu terapiju, radnu terapiju, logopediju i psihoterapiju.
