'S 38 godina sam bila potpuno spremna da postanem majka'

Zagrepčanka Ana Tomić rodila je prvo dijete, kćer Rozinu, s 38 godina. Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa, u gotovo svim zemljama EU broj prvorotkinja starijih od 35 je u porastu, a iznimka nije ni Hrvatska. U 2017. bilo ih je 18 posto.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:07

Video: Marko Prpić/Pixsell

- Trudnoća je prošla u najboljem redu, bila sam pokretna, nisam imala problema sa šećerom ni s tlakom. Nisam puno pretraživala po internetu ni čitala o trudnoći jer ni inače ništa ne preuveličavam. Pustila sam da stvari idu svojim tokom. Redovito sam vježbala pilates za trudnice i jedino na što sam pazila bila je prehrana jer nisam željela nakupiti nepotrebne kilograme. Bila sam na mediteranskoj prehrani, a nakon porođaja ostalo mi je osam kilograma - priča Ana.

Iako su trudnoća i porođaj prošli bez komplikacija, najteže razdoblje bila su joj prva tri mjeseca Rozinina života.

- Imala je grčeve gotovo od samog početka i mislila sam da ta tri mjeseca neće nikad proći. Plakala je svakodnevno, a i ja s njom. Taj period mi je bio težak, no kad su grčevi prošli, sve je postalo lakše - kaže Ana i dodaje kako je tijekom prvih mjeseci važno osluškivati bebu i gledati kakve znakove šalje.

Prva trudnoća u kasnijim godinama, priča dalje Ana,  ima svoje plusove i minuse, kao i sve u životu. Nije planirala, kaže, kasnu trudnoću nego se naprosto tako život odvio. U tridesetima je bila posvećena sebi, poslu, različitim projektima, a nakon što je upoznala sadašnjeg supruga, trudnoća je bila logičan slijed.

- Sigurno da sam s 38 godina imala manje snage i energije nego da sam rodila s 26, no s druge strane, kad prođeš određeni dio života, proživiš ga, iživiš se i poslovno budeš realiziran velikim dijelom, nekako si smireniji i opušteniji. Prednost prve trudnoće u kasnim tridesetima je svakako i u tome da u razdoblju prije toga odradiš ‘kampanjski’ dio života, a kad si mlađi, interesi i prioriteti su drukčiji. Ono što je najvažnije je da sazreš i da si spreman za roditeljsku ulogu, kad god to bilo - objašnjava Ana te dodaje da kasnije godine ženama ne bi trebale biti prepreka za trudnoću.

Kako će žena podnijeti  trudnoću ako je sve u redu, ovisi o tome kakav je tip osobe a ne o tome koliko ima godina.

Ne bi trebalo, dodaje Ana, razmišljati o trudnoći kroz prizmu “sad nije pravo vrijeme” ili “financije su problem” jer pravi  trenutak je uvijek, samo nekome se ostvari prije a nekome kasnije. 

Prema Eurostatu, prosjek starosti prvorotkinja u EU 2017. godine bio je 30,6 godina, dok je u Hrvatskoj malo niži - 29,6 godina. Godine 1990. taj je prosjek u Hrvatskoj bio samo 24,3 godine.

U 2017. najveći postotak prvorotkinja bio je u dobi od 30 do 34 godine (34 posto). U Hrvatskoj se, prema podacima HZJZ-a, već godinama bilježi sve manji broj porođaja u mlađim dobnim skupinama, što je povezano sa socijalno-ekonomskim prilikama, pa se mladi sve kasnije zapošljavaju i rješavaju svoje stambeno pitanje, što, logično, odgađa i planiranje obitelji.

- Pomicanje granice za rađanje u kasne tridesete i početak četrdesetih donosi niz očekivano neočekivanih mogućih komplikacija. Raste mogućnost spontanih pobačaja, ali i niza komplikacija koje nastaju zbog starije životne dobi trudnica kao što su povišeni tlak, gestacijski dijabetes, neregularnost štitnjače... Svakako se mora napomenuti i da starije trudnice često imaju jaču svijest o svom zdravstvenom stanju, vode veću brigu o trudnoći i imaju učestalije kontrole uz intenzivniju prenatalnu skrb (DNA test, kombinirani probir, invazivne pretrage … amniocenteza) što rezultira povoljnim ishodom - pojasnila je ginekologinja prim. dr. sc. Ulla Marton.