Prepoznajte okidače
Simptomi bolesti iritabilnog crijeva i kako si možete pomoći
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) kronični je poremećaj probavnog sustava koji može uzrokovati grčeve, bolove u trbuhu, nadutost te promjene u pražnjenju crijeva. Kod nekih ljudi najizraženiji je zatvor, kod drugih proljev, dok se kod dijela oboljelih ta dva problema izmjenjuju
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
KOJI SU SIMPTOMI IBS-A? - Simptomi sindroma iritabilnog crijeva mogu se razlikovati od osobe do osobe, no među najčešćima su: bolovi i grčevi u trbuhu, nadutost i osjećaj napuhanosti, zatvor, proljev, izmjenjivanje zatvora i proljeva, promjene u učestalosti pražnjenja crijeva, promjene u izgledu stolice, osjećaj da se crijeva nisu potpuno ispraznila.
Kod nekih ljudi simptomi mogu biti blagi i povremeni, dok kod drugih postaju toliko izraženi da otežavaju posao, društveni život i svakodnevne aktivnosti.
Iako IBS može biti vrlo neugodan i značajno utjecati na svakodnevni život. Simptomi se najčešće pojavljuju u epizodama – razdoblja pogoršanja mogu se izmjenjivati s razdobljima kada tegoba gotovo da i nema. U nastavku provjerite koji su sve simptomi, uzroci i kako si olakšati probleme koje bolest nosi.
KOJI SU SIMPTOMI IBS-A? - Simptomi sindroma iritabilnog crijeva mogu se razlikovati od osobe do osobe, no među najčešćima su: bolovi i grčevi u trbuhu, nadutost i osjećaj napuhanosti, zatvor, proljev, izmjenjivanje zatvora i proljeva, promjene u učestalosti pražnjenja crijeva, promjene u izgledu stolice, osjećaj da se crijeva nisu potpuno ispraznila.
Kod nekih ljudi simptomi mogu biti blagi i povremeni, dok kod drugih postaju toliko izraženi da otežavaju posao, društveni život i svakodnevne aktivnosti.
ZAŠTO NASTAJE IBS?
Točan uzrok sindroma iritabilnog crijeva još nije poznat. Stručnjaci smatraju da u njegovu nastanku može sudjelovati više različitih čimbenika, uključujući način na koji rade crijeva, živčani sustav, crijevni mikrobiom te stres.
NEOBIČNE KONTRAKCIJE CRIJEVA -
Stijenke crijeva obložene su mišićima koji se kontrahiraju i tako potiskuju hranu kroz probavni sustav. Kod osoba s IBS-om te kontrakcije mogu biti jače i trajati dulje nego što je uobičajeno, što može dovesti do plinova, nadutosti i proljeva.
S druge strane, preslabe kontrakcije mogu usporiti prolazak sadržaja kroz crijeva, što može rezultirati zatvorom i tvrdom, suhom stolicom.
ŽIVČANI SUSTAV - Problemi u komunikaciji između mozga i živaca probavnog sustava također mogu imati ulogu. Živčani sustav osoba s IBS-om može biti osjetljiviji na uobičajene promjene koje se događaju tijekom probave, zbog čega se normalni procesi mogu doživljavati kao bol ili nelagoda.
TEŠKA CRIJEVNA INFEKCIJA -
IBS se kod nekih ljudi može razviti nakon teže epizode proljeva uzrokovane bakterijskom ili virusnom infekcijom, odnosno gastroenteritisa. Istraživanja također upućuju na moguću povezanost IBS-a s promjenama u bakterijama koje žive u crijevima.
STRES - Stres, osobito dugotrajan, može imati važnu ulogu u pojavi i jačini simptoma. Osobe koje su bile izložene stresnim ili traumatičnim događajima, posebice tijekom djetinjstva, češće prijavljuju simptome IBS-a.
PROMJENE U CRIJEVNOM MIKROBIOMU -
U crijevima žive milijarde bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji imaju važnu ulogu u zdravlju probavnog sustava. Istraživanja pokazuju da se sastav crijevnog mikrobioma kod osoba s IBS-om može razlikovati od onoga kod ljudi koji nemaju ovaj poremećaj.
ŠTO MOŽE POGORŠATI SIMPTOME?
Iako IBS nema jedan poznati uzrok, određene situacije i navike mogu potaknuti ili pogoršati simptome.
Hrana -
Mnogi ljudi primjećuju da im određene namirnice ili pića pogoršavaju tegobe. Među često prijavljenim okidačima su:
pšenica
mliječni proizvodi
agrumi
grah
kupus
mlijeko
gazirana pića.
Ipak, ne smetaju iste namirnice svima. Zato može biti korisno voditi dnevnik prehrane i bilježiti nakon koje se hrane pojavljuju simptomi.
Stres - Stres ne mora biti izravan uzrok IBS-a, ali može pojačati ili učiniti učestalijima postojeće simptome. Zbog toga se tegobe kod mnogih ljudi pogoršavaju tijekom stresnih razdoblja.
TKO IMA VEĆI RIZIK?
IBS se može pojaviti kod različitih ljudi, no neke skupine imaju veći rizik. Češće se javlja kod žena i osoba mlađih od 50 godina, a ulogu može imati i obiteljska povijest bolesti.
Uz to, anksioznost, depresija i drugi problemi s mentalnim zdravljem mogu biti povezani s većim rizikom od IBS-a, a odnos je dvosmjeran – probavne tegobe mogu utjecati na raspoloženje, dok psihičko opterećenje može pogoršati simptome.
MOŽE LI IBS UZROKOVATI KOMPLIKACIJE?
IBS nije životno ugrožavajuća bolest i sam po sebi ne povećava rizik od raka debelog crijeva, Crohnove bolesti ili kolitisa.
Ipak, dugotrajni zatvor ili proljev mogu dovesti do problema poput hemoroida. Osim fizičkih tegoba, IBS može značajno narušiti kvalitetu života. Ljudi s umjerenim do teškim simptomima češće izostaju s posla i mogu osjećati da im bolest ograničava svakodnevni život.
MOŽE LI IBS NESTATI?
IBS je dugotrajno stanje koje kod nekih ljudi može biti prisutno godinama ili cijeli život. To, međutim, ne znači da će simptomi biti prisutni svaki dan. Često se pojavljuju u obliku pogoršanja i razdoblja bez izraženih tegoba.
Budući da ne postoji jedan lijek koji će ga trajno ukloniti, cilj je pronaći načine za kontroliranje simptoma i prepoznati vlastite okidače.
KAKO SI POMOĆI KOD IBS-A?
Postoje različite strategije koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
1. Promjene u prehrani -
Budući da je hrana jedan od najčešćih okidača, korisno je pratiti što jedete i kako vaše tijelo reagira. Dnevnik prehrane i simptoma može pomoći u prepoznavanju namirnica koje pogoršavaju tegobe.
Kod izraženijih problema može pomoći i savjetovanje s nutricionistom koji može pomoći prilagoditi prehranu individualnim potrebama.
2. Više tjelesne aktivnosti -
Redovita tjelesna aktivnost može pomoći nekim osobama s IBS-om. Vježbanje potiče rad crijeva, a istodobno može pomoći u smanjenju stresa, što kod nekih ljudi rezultira manjim brojem ili intenzitetom simptoma.
3. Smanjivanje stresa - Tehnike opuštanja i mindfulness mogu pomoći osobama da bolje prepoznaju tjelesne senzacije, a da pritom na njih ne reagiraju dodatnim stresom. Time se može pozitivno utjecati i na psihičko i na fizičko stanje.
4. Kognitivno-bihevioralna terapija -
Ako simptomi i dalje stvaraju probleme unatoč promjenama prehrane, aktivnosti i smanjenju stresa, može pomoći kognitivno-bihevioralna terapija (KBT).
Kod IBS-a se terapija može usmjeriti na razumijevanje povezanosti između stresa, straha i probavnih simptoma te na prepoznavanje i mijenjanje tjelesnih reakcija na stres.
KADA SE TREBA JAVITI LIJEČNIKU? Ako primijetite trajnu promjenu u pražnjenju crijeva ili simptome koji se ponavljaju i ne prolaze, dobro je razgovarati s liječnikom. IBS se ne dijagnosticira samo na temelju jednog simptoma, pa je važno isključiti druge moguće uzroke probavnih tegoba.
