Lifestyle

Komentari 1

Školarci se ponašaju kao da su im tri godine? Krivi su ekrani

Školarci se ponašaju kao da su im tri godine? Krivi su ekrani

KOLIKO GADGETA? Roditelji trebaju procijeniti limit za školarce, a mlađoj djeci dovoljno je dva sata na dan. Važno je obratiti pozornost na djetetovo ponašanje i primijetiti znakove ovisnosti

Iako moderne tehnologije poput mobitela, tableta i igraćih konzola imaju i pozitivnu ulogu, većina djece bi, pruži li im se prilika, zurila u ekrane cijeli dan.

POGLEDAJTE VIDEO (12 stvari koje mentalno jaki roditelji nikad ne rade):

Vodeća neuroznanstvenica sa Sveučilišta Oxford, Susan Greenfield, ustvrdila je nedavno za Daily Telegraph da prekomjerno korištenje društvenih mreža i igranje videoigara djeci onemogućuju da komuniciraju i misle jer stalno traže distrakciju. Dodala je i da društvene mreže mogu imati štetan utjecaj na mentalno i emocionalno sazrijevanje djece, zbog čega njihovo ponašanje ostaje na razini trogodišnjaka.

- Predviđam da će se ljudi uskoro ponašati sve više kao trogodišnjaci: emocionalni, skloni rizicima, loših socijalnih vještina, slaba identiteta i kratke pažnje - rekla je Greenfield.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, djeca u dobi do dvije godine ne bi trebala uopće koristiti ekrane, a djeca do polaska u školu maksimalno dva sata na dan.

- Ne postoje službene smjernice za djecu školske dobi, pa je važno uzeti u obzir prednosti i rizike, kao i osobni osjećaj roditelja. Važno je obratiti pozornost na djetetovo ponašanje i primijetiti znakove ovisnosti - pojašnjava magistra psihologije Antonija Strle s Hrabrog telefona.

Neki od znakova ovisnosti su, kaže Strle, nekontrolirana želja za igranjem, gubitak kontrole i provođenje sve više vremena u igranju, nemir i razdraženost kad se ne igra. Uz to, znakovi mogu biti zanemarivanje obveza, nemogućnost prestanka igranja usprkos problemima koje to ponašanje uzrokuje te laganje da bi se prikrila vezanost za videoigre. Prekomjerno igranje videoigara može imati štetne posljedice na djetetov cjelokupni tjelesni i psihosocijalni razvoj te dovesti do oštećenja vida, promjene u tjelesnoj težini, ali i oštećenja kralježnice zbog neispravna sjedenja pred računalom.

- Igranje može uzrokovati teškoće zbog nerazumijevanja razlike virtualnog i stvarnog života, pa je važno djeci objasniti razlike, osobito kad su u pitanju posljedice. Valja spomenuti i da videoigre mogu dovesti do navikavanja na nasilje jer igrači aktivno sudjeluju i nisu samo pasivni primatelji kao što su kod gledanja TV-a - pojašnjava Strle.

No nije sve vezano uz igranje na mobitelu ili PlayStationu loše. Psihologinja Strle ističe kako djeca od najranije dobi kroz igru uče o svijetu oko sebe. Bez obzira na to je li u pitanju igra u prirodi, društvena igra ili igra na računalu, igranjem se uvijek uči. Čak i kad igra nije obrazovnoga karaktera. Kroz nju djeca saznaju podatke, usvajaju vještine i način mišljenja te se potiču mašta i kreativnost. No prije svega provjerite sadržaj videoigre, za koju je dob namijenjena te postavke privatnosti.

Mobitel već imaju i predškolci

Prema istraživanju Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iz 2017., čak šest posto predškolske djece imalo je vlastiti mobitel.

POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Najčitaniji članci