Dnevnik dijabetesa omogućit će oboljelima i njihovim liječnicima kvalitetno i strukturirano praćenje i kontrolu bolesti - poručila je dr. Ćenan navodeći da je u svijetu 2024. od komplikacija dijabetesa urmlo 3,5 milijuna ljudi.
PREDSTAVLJEN DNEVNIK DIJABETESA
'Skoro pola milijuna ljudi kod nas ima dijabetes, a 30 posto ih ne zna. Ovaj projekt je važan'
Čitanje članka:
3
min
U Hrvatskoj danas sa šećernom bolešću živi više od 406 tisuća osoba, a procjenjuje se da čak oko 30 posto oboljelih nema postavljenu dijagnozu, podaci su HZJZ-a. Istodobno se iz zdravstvenog sustava godišnje izdvaja između milijardu i milijardu i pol eura za liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija. Upravo zato stručnjaci upozoravaju kako je kvalitetna kontrola bolesti ključna za sprječavanje teških posljedica poput srčanog udara, amputacija i zatajenja organa.
S ciljem boljeg praćenja bolesti i veće uključenosti pacijenata u vlastito liječenje predstavljen je projekt Dnevnik dijabetesa, iza kojeg stoji Udruga za zdravstvenu pismenost uz podršku vodećih stručnih društava i zdravstvenih institucija.
Predsjednica Udruge za zdravstvenu pismenost i specijalistica obiteljske medicine dr. Ljiljana Ćenan istaknula je kako je dobro kontrolirana šećerna bolest nužna radi sprječavanja ozbiljnih komplikacija.
- Osmislili smo inovativan projekt Dnevnik dijabetesa koji će omogućiti i oboljelima i njihovim liječnicima kvalitetno i strukturirano praćenje i kontrolu bolesti - poručila je Ćenan dodajući da je koautorica projekta Iva Petričušić. Dodala je kako će u prvoj nakladi biti tiskano 80 tisuća primjeraka koji će se distribuirati u ordinacije obiteljske medicine, ljekarne te bolničke klinike, zavode i odjele za liječenje šećerne bolesti.
Kako je nastao projekt
Naglasila je i kako je projekt nastao iz svakodnevnog iskustva rada s pacijentima i uočavanja problema u sustavu.
- Primarni posao su nam pacijenti i ovaj projekt nastao je uz njih. Zanemarivanje kontrola kod osoba s dijabetesom tipa 2 ozbiljno šteti zdravlju bolesnika. Preventivu nije lako provoditi, a broj oboljelih poprima epidemijske razmjere - rekla je.
Upozorila je i na alarmantne globalne podatke prema kojima su komplikacije dijabetesa tijekom 2024. godine uzrokovale 3,5 milijuna smrti u svijetu, pri čemu je čak 40 posto umrlih bilo u dobi između 20 i 59 godina.
- Poraz zdravstvenog sustava je kada se dijabetes dijagnosticira tek nakon infarkta ili amputacije noge. Dijabetes je vrlo kompleksna bolest i zato se nadam da će pacijenti čitati Dnevnik, učiti o svojoj bolesti i aktivno sudjelovati u liječenju - istaknula je Ćenan.
Specijalist interne medicine, endokrinologije i dijabetologije izv. prof. dr. sc. Miro Bakula upozorio je kako su glavni uzroci razvoja dijabetesa pretilost, tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana.
- Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno te održavanje indeksa tjelesne mase između 20 i 25 - rekao je Bakula.
Naglasio je kako šećerna bolest nije samo problem povišene glukoze u krvi te da oko 90 posto bolesnika ima i hipertenziju te povišene masnoće, a velik broj njih je pretilo. Problem je, kaže i što prođe tri do pet godina do postavljanja dijagnoze pa mnogi već imaju razvijene komplikacije.
Izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić istaknula je da je dijabetes relativno jednostavno dijagnosticirati, no unatoč tome broj nedijagnosticiranih osoba ostaje visok.
- Dobra edukacija pacijenata vremenski je zahtjevna, a nedostaju nam jasni protokoli od trenutka dijagnoze do najviše razine skrbi - rekla je.
Kao pozitivan primjer navela je nordijske zemlje koje ulažu u rani probir, edukaciju i digitalizaciju sustava.
- U Švedskoj i drugim nordijskim zemljama medicinske sestre imaju važnu ulogu u edukaciji pacijenata, sustavi su povezani i postoji kvalitetan nacionalni registar. Kod nas zdravstveni sustavi često nisu međusobno povezani pa liječnici nemaju potpuni uvid u pretrage obavljene izvan njihove ustanove. Upravo zato Dnevnik dijabetesa može biti važan alat za objedinjavanje podataka - kazala je.
Dodala je kako vjeruje da će sljedeći korak biti digitalna verzija Dnevnika.
'Dnevnik je pisan jednostavnim jezikom'
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo naglasila je važnu ulogu ljekarni u edukaciji i ranom otkrivanju bolesti.
- Pacijenti često dolaze u ljekarne i upravo su ljekarne mjesto gdje ih možemo educirati. Dnevnik je pisan jednostavnim jezikom i to je ono što ljudima treba - rekla je.
Dodala je kako ljekarnici mogu imati važnu ulogu u praćenju terapije i motiviranju pacijenata na zdraviji način života.
Načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva doc. dr. sc. Damir Važanić istaknuo je da dijabetes nije samo dijagnoza, nego stanje koje pacijenta prati cijeli život.
Voditeljica Službe za epidemiologiju nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Brkić Biloš upozorila je kako broj oboljelih i dalje raste.
- U Hrvatskoj danas imamo više od 406 tisuća osoba s dijabetesom, a svake godine bilježimo oko 46 tisuća novodijagnosticiranih slučajeva. Razlozi su starenje stanovništva, sjedilački način života, nepravilna prehrana i pretilost - rekla je.
Istaknula je i zabrinjavajuće podatke o prekomjernoj tjelesnoj težini u Hrvatskoj.
- Čak 63 posto građana ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok njih 22 posto ima debljinu. Problem je prisutan i kod djece jer je trećina djece prekomjerne tjelesne težine. Zbog svega toga očekujemo da će broj oboljelih od šećerne bolesti i dalje rasti - zaključila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
