Istraživanje koje pokazuje kako pojedine vrste doživljavaju smrt i reagiraju na nju pomaže nam da shvatimo evoluciju uma te da shvatimo kako se razvijala svijest čovjeka o smrtnosti
KAKO TUGUJU
Srcedrapajuće: Majmunice nose bebe nakon smrti još 10 dana
Ženke babuna koje se moraju suočiti sa smrću mladunca nose ih u rukama kuda god idu još desetak dana. Istraživači koji su punih 13 godina pratili babune u Namibiji vjeruju da je to navika koja im pomaže da se lakše nose sa gubitkom.
Chamma babuni žive u velikim skupinama koje čini do 100 muškaraca i ženki i pokazuju snažnu obiteljsku povezanost, pri čemu se jasno nazire i obiteljska hijerarhija. Promatrajući reakcije desetak ženki na smrt njihovih mladunaca, uključujući pritom pobačaj te dva mrtvorođena mladunca, istraživači su otkrili da će ženka još neko vrijeme nositi njegovo truplo.
POGLEDAJTE VIDEO:
To se razdoblje razlikuje od majke do majke, od jednog sata do 10 dana. Za to vrijeme, često 'njeguju' svoje mlado, ali drugačije nego što bi to činile da je živo, pa čak i bolesno.
- Postoje brojne hipoteze kojima se objašnjava ovakav odgovor primata na mrtvu mladunčad. Možda je najjača ona da je to jednostavno zato što je majka stvorila jako snažnu vezu s mladuncem koje je nosila, koju je teško samo tako prekinuti - kaže glavna autorica studije, dr. Alecia Carter, antropologija na Université de Montpellier.
- Ne sugeriramo da majke nisu svjesne da su njihova djeca mrtva, ali postoji tako snažna veza da ju ne mogu odmah raskinuti. Manje je jasno zašto samo neke majke nose ili štite njihovo mrtvo dijete, ali pretpostavljam da na to ponašanje utječe niz čimbenika - dodaje.
Jedna mogućnost o kojoj se raspravljalo je da majci babuna nedostaje sposobnost razumijevanja razlike između mladunca s problemima i mrtvog novorođenčeta, pa nastavlja s njegom prilagođavajući se mogućnosti da se mlado na kraju oporavi, prenosi IFL Science.
No dr. Carter kaže kako to vjerojatno nije odgovor u ovom slučaju, jer su majke mogle vidjeti da se glava i udovi mladunca vuku po podu, što se ne događa kod živih mladunaca.
Umjesto toga, istraživači iz Royal Society Open Science smatraju da majke Chamma babuna vjerojatno prakticiraju ono što je poznato kao 'hipoteza upravljanja tugom', pri čemu svoju dojenčad nose kako bi se lakše emocionalno suočile sa svojim gubitkom. Moguće je da postoji i element hipoteze 'socijalnih veza', smatraju znanstvenici.
- Ostali primati primijećeni su kako nose mrtvu dojenčad mnogo duže. Na primjer, čimpanze i japanski makaki nose novorođenčad više od mjesec dana - kaže dr. Carter. Čak i muški primjerci vrste, obično očevi, tijekom tog razdoblja štite mrtvo mladunče. U jednom slučaju opaženo je da mužjak brine o mladome dok je majka privremeno otišla.
- Ovo je prilično iznenađujuće ponašanje jer o njemu rijetko izvještavaju prethodne studije. Muški babuni obično nisu vrlo očinski nastrojeni, ali redovito štite svoje mlado od prijetnji, posebno od napada drugih mužjaka koji ubijaju mladunčad, kako bi se mogli družiti s majkom - pojašnjava koautorica studije, dr. Elise Huchard sa Université de Montpellier.
Ova otkrića doprinose znanstvenom razumijevanju onoga što je poznato pod nazivom tanatologija, ili proučavanje reakcija na smrt i umiranje te kako ona utječe na preživjele pojedince. Razumijevanje različitosti reakcija životinja od ljudi pruža nam uvid u evoluciju umova kod pojedinih vrsta te u podrijetlo svijesti čovječanstva o smrti i umiranju.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
