Klimatske promjene nisu stvar budućnosti, one se događaju već sada. Svjedočimo porastu prosječnih temperatura, a to već ima utjecaja na vinogradarstvo
OTPORNIJE SORTE
Sredozemni vinari u klimatskom žarištu: Klimatolozi pomažu u prilagodbi novoj temperaturi
Od mogućeg propadanja sorte grožđa Merlot u Bordeauxu do gubitka stabala maslina u sjevernoj Africi; utjecaje klimatskih promjena osjetit će poljoprivrednici diljem sredozemne regije, kažu klimatolozi.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Zatvorski bregi'
Pokretanje videa...
01:23
Kako bi pomogli poljoprivrednicima u regiji da se nose s promjenjivim vremenskim obrascima i već sada donesu strateške odluke za budućnost, znanstvenici istražuju nove tehnike uzgoja i stvaraju klimatske prognoze.
Sredozemni bazen koji obuhvaća zemlje koje graniče sa Sredozemnim morem, klimatsko je žarište. Trenutačno doživljava do sada najveći porast prosječne temperature, a mogao bi pretrpjeti velike gubitke oborina tijekom budućih desetljeća.
Vinari su među onima koji već osjećaju posljedice.
„Klimatske promjene nisu stvar budućnosti, one se događaju već sada. Svjedočimo porastu prosječnih temperatura, a to već ima utjecaja na vinogradarstvo”, kaže Josep Maria Solé Tasias, koordinator projekta VISCA, koji razvija prognoze i tehnike rezidbe kako bi se vinogradima pomoglo u prilagodbi klimatskim promjenama.
Jedan od utjecaja je taj što zbog viših temperatura grožđe prerano sazrijeva, prije nego što njegove arome dobiju priliku u potpunosti se razviti. „To je nešto zbog čega su sve vinarije jako zabrinute”, kaže Solé Tasias koji je građevinski inženjer u Meteosim SL, španjolskoj tvrtki koja nudi meteorološke usluge.
U jugozapadnoj se Francuskoj očekuje se da će poznate sorte bijelog grožđa Merlot i Sauvignon u regiji Bordeaux postati žrtvama klimatskih promjena, pa tako tamošnji vinari ispituju otpornije sorte grožđa iz južne i istočne Europe.
Drugo je rješenje pronaći parcele zemlje za buduću sadnju na sjevernijim ili uzdignutijim, hladnijim lokacijama.
No, male vinarije teško će ostvariti tako velika ulaganja, kaže Solé Tasias. Stoga, projekt VISCA testira neke inovativne poljoprivredne tehnike kako bi utvrdio mogu li umanjiti štetu.
One uključuju ‚‘forsiranje usjeva‘, koje uključuje rezidbu vinove loze kako bi grožđe sazrijevalo kasnije u vegetacijskoj sezoni, nakon što temperature padnu. No, teško je odlučiti kada orezivati, jer prerano ili prekasno tijekom sezone rasta utječe na berbu.
Predviđanja
Projekt VISCA razvio je sezonske prognoze koje pomažu poljoprivrednicima da procijene najbolje vrijeme za primjenu ovih tehnika. One upotrebljavaju detaljne podatke o vinogradu, uključujući lokaciju, vrstu tla i sortu grožđa, kako bi se procijenilo kada će loza dati pupoljke ili će grožđe sazreti, kao i za predviđanje temperatura i padalina.
No, za razliku od kratkoročnih vremenskih prognoza koje mogu točno predvidjeti hoće li biti mraza ili sunca, sezonske prognoze do šest mjeseci unaprijed puno su manje izvjesne. Složeno je znati kako ih upotrijebiti za donošenje odluka, kaže Solé Tasias.
„Poljoprivrednici u ovom trenutku ne znaju točno kako ih upotrebljavati jer su navikli donositi odluke kratkoročno”, rekao je Solé Tasias.
Sezonska prognoza mogla bi, na primjer, reći da postoji 60 % vjerojatnosti da će ljeto biti posebno toplo. Ako poljoprivrednik odgodi sazrijevanje svog grožđa na temelju ove pretpostavke, mogao bi izgubiti novac ako ljeto bude normalno.
„Poljoprivrednici moraju shvatiti da njihova odluka može rezultirati gubicima”, kaže Solé Tasias.
Kako bi pomogao u tome, projekt VISCA surađivao je s nekim vinarijama na izradi popisa radnji na temelju svake kratkoročne i sezonske prognoze, uz navođenje financijskih rizika povezanih sa svakom od opcija. Na primjer, kupite više kemikalija kako biste se nosili s mogućim porastom broja štetočina ili orežite vinovu lozu kako biste odgodili berbu grožđa.
Mogućnosti i rizici bit će prilagođeni svakom vinogradu ili vinariji. Što više informacija istraživači imaju o vinogradu, to bolje mogu predvidjeti.
Nepredvidivost
Dugoročno klimatsko prognoziranje posebno je teško u sredozemnoj regiji, kaže dr. Alessandro Dell’Aquila, sukoordinator projekta MED-GOLD, koji razvija klimatske usluge za proizvođače tjestenine, maslinova ulja i vina.
„Sredozemlje posjeduje svojstvenu nepredvidljivost jer postoji mnogo nejasnoća zbog velikih (atmosferskih) kretanja i poremećaja”, kaže dr. Dell'Aquila, koji je klimatolog u talijanskoj Nacionalnoj agenciji za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski razvoj. (ENEA).
Tropi su, nasuprot tome, stabilniji, što znači da bi sezonske prognoze za kavu, čaj, kukuruz i druge usjeve u dijelovima Afrike i Južne Amerike mogle biti točnije.
No, sezonske prognoze i dalje će biti od vitalnog značaja za poljoprivrednike na Sredozemlju unatoč njihovoj nesigurnosti, kaže dr. Dell’Aquila.
Dugoročni učinci klimatskih promjena na Sredozemlje vjerojatno će biti ozbiljni.
„Sredozemlje bi moglo izgledati sasvim drukčije u narednim desetljećima. Mogli bismo imati potpuno drukčije vrste životinja ili insekata koji bi mogli stići iz tropskih krajeva i mogli bismo doživjeti gubitak lokalne bioraznolikosti”, rekao je dr. Dell’Aquila.
Također bismo mogli imati manje raspoložive vode, uključujući i one za poljoprivredne svrhe, kaže. „Regija bi također mogla doživjeti veći broj (jakih) toplinskih valova”.
Neki će se usjevi morati uzgajati na višim područjima ili sjevernije, gdje će klima biti hladnija i vlažnija. Bit će potrebno više navodnjavati, a u slučaju grožđa morat će se uzgajati drukčije sorte.
Dijelovi Europe mogli bi se po prvi put otvoriti za proizvodnju vina i maslinova ulja, dok bi druga područja mogla doživjeti kolaps.
„Postoje neke ideje o premještanju maslina prema sjeveru, u nove regije uzgoja. Dijelovi Sredozemlja, na primjer sjeverna Afrika, mogli bi postati prevrući za maslinike”.
Slično tome, dok se proizvodnja vina nedavno proširila u Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj, određena južnotalijanska vina mogla bi postati iznimno rijetka u sljedećem desetljeću, kaže dr. Dell’Aquila.
Pomoć
Politika EU-a mora se promijeniti kako bi se proizvođačima pomoglo da se prilagode klimatskim promjenama, kaže on. Pravila koja reguliraju sastav vina, primjerice, mogla bi se promijeniti kako bi se proizvođačima omogućilo korištenje različitih sorti grožđa, pa čak i grožđa iz različitih regija, no bez promjene naziva vina.
„Ovo bi moglo biti vrlo važno za potrošače jer žele otići u supermarket i pronaći (Chianti), a naziv ovog vina jasno je definiran u nekim pravilima EU-a”, rekao je dr. Dell’Aquila
U međuvremenu, proizvođači moraju djelovati odmah. „Vinari bi trebali već sada početi razmišljati gdje mogu kupiti nove parcele zemlje i početi saditi grožđe, kao investiciju za sljedećih 10 ili 20 godina“, rekao je dr. Dell’Aquila.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
