Zbog ovog sindroma možete imati poteškoća sa spavanjem ili duljim sjedenjem, poput sjedenja u kinu ili automobilu. Ako se ne liječi, stanje se može pogoršati
NEOBIČAN POREMEĆAJ
Stalno tresete nogom? Stanje se može pogoršati ako se ne liječi
Sindrom nemirnih nogu (RLS) je poremećaj živčanog sustava koji uzrokuje snažnu potrebu za pomicanjem nogu. Također je poznat pod nazivom Willis-Ekbomova bolest, primarni RLS ili idiopatski RLS. Idiopatski znači da nema poznatog uzroka. Liječnici ga smatraju poremećajem spavanja jer se simptomi obično pojavljuju ili pogoršavaju dok ste u mirovanju. No, također se smatra i poremećajem pokreta. Možete imati poteškoća sa spavanjem ili duljim sjedenjem, poput sjedenja u kinu ili automobilu. Ako se ne liječi, stanje se može pogoršati, a s vremenom, nedostatak sna može uzrokovati probleme na poslu ili kod kuće.
Sindrom nemirnih nogu pogađa do 10% ljudi u SAD-u. Može se pojaviti kod bilo koga, ali je češći kod žena. Također, osobe srednje životne dobi češće imaju teže simptome. Ponekad liječnici ne prepoznaju RLS, osobito ako su simptomi blagi ili se ne pojavljuju često. No, nakon postavljanja dijagnoze, liječenje može često pomoći.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:56
Kakva je veza između RLS-a i poremećaja periodičnih pokreta udova?
Stručnjaci procjenjuju da oko 80% osoba sa sindromom nemirnih nogu također ima poremećaj periodičnih pokreta udova (PLMD), koji se također naziva periodični pokret udova u snu (PLMS). Kod PLMD-a, ruke ili noge trzaju se ili trznu tijekom noći. Ovi pokreti mogu se pojaviti svakih 15 sekundi. To ometa san i može uzrokovati kroničnu pospanost. Mnogi ljudi imaju poremećaj periodičnih pokreta udova bez sindroma nemirnih nogu. Ako mislite da imate PLMD, posavjetujte se s liječnikom.
Tko dobiva sindrom nemirnih nogu?
Stručnjaci procjenjuju da 7%-10% ljudi u SAD-u možda ima sindrom nemirnih nogu. Otprilike 2%-3% njih ima umjerene do teške simptome koji utječu na kvalitetu života.
Također:
- Više žena nego muškaraca pati od ovog poremećaja. Liječnici ne znaju zašto je to tako.
- Većina osoba s teškim simptomima RLS-a su srednje dobi ili starije.
- Iako djeca mogu razviti RLS, to je rjeđe nego kod odraslih. Otprilike 2% djece školske dobi može imati RLS, a veća je vjerojatnost ako ga ima jedan od roditelja.
Simptomi sindroma nemirnih nogu
Osobe s RLS-om imaju neobične osjećaje u nogama (poput svrbeža, puzanja, povlačenja, boli, pulsiranja ili osjećaja iglica). Također osjećaju snažnu potrebu za pomicanjem nogu kako bi olakšali te senzacije. Ponekad se simptomi mogu pojaviti i na drugim dijelovima tijela, poput ruku, prsa ili glave. Najčešće se simptomi pojavljuju na obje strane tijela, ali mogu se pojaviti samo na jednoj strani ili početi na jednoj pa se premjestiti na drugu. Simptomi mogu biti blagi ili neizdrživi.
Kada se simptomi obično javljaju?
Simptomi sindroma nemirnih nogu mogu doći i proći, a intenzitet se može mijenjati. Obično su jači navečer i noću. Gotovo uvijek nestaju u ranim jutarnjim satima, pa osobe s RLS-om mogu tada bolje spavati. Za neke ljude simptomi mogu ozbiljno ometati san svake noći i narušavati kvalitetu života.
Što izaziva pojavu simptoma RLS-a?
Simptomi RLS-a često su najjači nakon razdoblja mirovanja. Možete ih primijetiti nakon dugotrajne neaktivnosti i sjedenja. Na primjer, simptomi mogu postati gori tijekom dugog leta ili gledanja filma. Općenito, nije jasno što uzrokuje pogoršanje RLS-a jer simptomi mogu varirati iz dana u dan, s povremenim razdobljima bez simptoma.
Bol uzrokovana sindromom nemirnih nogu
RLS je neugodan i nelagodan, ali ne mora uvijek biti popraćen boli. Liječnik vas može pitati imate li bol povezanu s RLS-om. Ponekad liječnici koriste lijekove protiv bolova za pomoć kod RLS-a i s njim povezanih bolova. Kod djece se RLS ponekad zamijeni s 'bolovima rasta'.
Ostali problemi koje RLS može uzrokovati
Nelagoda i problemi sa spavanjem uzrokovani RLS-om mogu dovesti do drugih problema, uključujući:
- promjene raspoloženja
- umor tijekom dana
- poteškoće s koncentracijom ili pažnjom
- problemi s pamćenjem
- poteškoće u obavljanju zadataka ili smanjena produktivnost
- depresija
- anksioznost
Uzroci sindroma nemirnih nogu
Liječnici ne znaju što uzrokuje većinu slučajeva sindroma nemirnih nogu (RLS), ali geni mogu igrati ulogu. Gotovo polovica osoba s RLS-om također ima člana obitelji s istim stanjem.
Kronične bolesti
Neke dugotrajne medicinske bolesti uključuju simptome RLS-a. Te bolesti uključuju:
- Parkinsonova bolest
- zatajenje bubrega ili bubrežna bolest
- dijabetes
- oštećenje perifernih živaca (neuropatija)
- ozljeda leđne moždine
Nedostatak željeza
Niske razine željeza mogu biti jedan od uzroka RLS-a kod nekih ljudi. Povećani unos željeza putem hrane može pomoći. Izvori željeza uključuju nemasno meso, morske plodove, orašaste plodove, grah, povrće i žitarice obogaćene željezom. Liječnik može provjeriti razinu željeza u krvi i utvrditi je li preniska.
Iako osoba možda nema anemiju i ima normalne razine željeza, niske razine željeza u nekim dijelovima mozga mogu biti povezane s RLS-om. Stoga liječnici ponekad propisuju dodatke željeza, čak i ako su razine željeza normalne. Međutim, previše željeza može oštetiti jetru i uzrokovati druge zdravstvene probleme.
Lijekovi
Neki lijekovi mogu pogoršati simptome RLS-a. To uključuje:
- lijekove protiv mučnine
- antipsihotike
- neke antidepresive
- antihistaminike
Ostali uzroci RLS-a
Nedostatak sna ili drugi poremećaji spavanja, poput apneje, mogu potaknuti simptome ili ih pogoršati. Isto vrijedi i za upotrebu alkohola, duhana i kofeina.
Dijagnoza sindroma nemirnih nogu je nemoguća jer ne postoji medicinski test za RLS. Liječnik će možda razgovarati s vašim partnerom o tome što je primijetio tijekom spavanja.
Kriteriji za dijagnozu
Osnovni kriteriji za dijagnozu RLS-a uključuju:
- neodoljivu potrebu za pomicanjem nogu, praćenu nelagodnim ili neobičnim osjećajima
- potrebu koja se pojavljuje ili pogoršava dok ste u mirovanju
- smanjenje ili nestanak te potrebe kada se krećete
- početak ili pogoršanje simptoma u večernjim satima
- odsustvo drugog stanja koje bi moglo uzrokovati simptome, poput grčeva u nogama, artritisa ili bolova u mišićima.
Testovi za sindrom nemirnih nogu
Liječnik može koristiti laboratorijske testove kako bi isključio druge bolesti. Neurološki pregled može provjeriti oštećenje živaca ili krvnih žila, a studija spavanja (polisomnografija) može otkriti druge poremećaje spavanja koji mogu uzrokovati RLS.
Liječenje sindroma nemirnih nogu
Iako ne postoji lijek za sindrom nemirnih nogu, liječenje može pomoći u kontroli simptoma. Ako je uzrok RLS-a neka druga bolest, poput nedostatka željeza, liječnik će liječiti to stanje.
Promjene načina života koje mogu pomoći kod RLS-a
Liječenje RLS-a usmjereno je na ublažavanje simptoma. Ako je vaš RLS blag ili umjeren, neke promjene u svakodnevnom životu mogu pomoći:
- redovita tjelesna aktivnost
- pridržavanje rasporeda spavanja
- izbjegavanje kofeina, alkohola i duhana.
Fizički tretmani za RLS:
- masaže nogu
- tople kupke
- topli ili hladni oblozi na nogama.
Lijekovi za sindrom nemirnih nogu
Lijekovi pomažu nekim ljudima, ali lijek koji olakšava simptome jednoj osobi može ih pogoršati drugoj. Lijekovi koji se koriste za liječenje RLS-a uključuju:
- dopaminergičke lijekove koji djeluju na neurotransmiter dopamin u mozgu. FDA je odobrila pramipeksol (Mirapex), ropinirol (Requip) i rotigotin (Neupro) za umjereni do teški RLS.
- lijekovi za Parkinsonovu bolest, poput karbidopa/levodopa (Sinemet)
- benzodiazepini, vrsta sedativa koji mogu pomoći kod spavanja, ali mogu uzrokovati pospanost tijekom dana.
- opioidi protiv bolova
- antikonvulzivi ili lijekovi protiv napadaja poput karbamazepina (Tegretol), gabapentina (Neurontin), pregabalina (Lyrica).
Sindrom nemirnih nogu u trudnoći
Moguće je da ćete imati RLS tijekom trudnoće, osobito u posljednjem tromjesečju. Simptomi RLS-a obično nestaju unutar mjesec dana nakon poroda.
Prognoza sindroma nemirnih nogu
RLS je doživotno stanje koje se može pogoršati s godinama. No neki ljudi ulaze u remisiju i nemaju simptome nekoliko dana ili čak godina.
Važno je obavještavati liječnika o stanju simptoma. Ako se pogoršaju, liječnik može preporučiti promjene načina života ili lijekove.
Ako osjećate stres zbog simptoma, razgovarajte s nekim tko razumije vašu situaciju, kao što je član obitelji s RLS-om ili grupa podrške, piše Webmd.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
