Iako svaki ugriz krpelja ne znači nužno zarazu, poznavanje preventivnih mjera i simptoma na koje treba obratiti pozornost je ključno. Uz sve češću pojavu krpelja, bilježi se i širenje azijskih žohara
Alarmantna situacija na Viru
Stigla najezda krpelja: Evo kako se zaštititi i sigurno ih ukloniti
Čitanje članka:
6
min
U Zadarskoj županiji bilježi se nagli porast broja ugriza krpelja, a u hrvatskom priobalju najveći rizik predstavlja pseći krpelj koji prenosi rikecije - bakterije koje kod ljudi mogu uzrokovati mediteransku pjegavu groznicu. Posebno alarmantna situacija je na otoku Viru, gdje je koncentracija krpelja toliko velika da i prolazak kroz višu travu ili makiju može biti rizičan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:55
Iako svaki ugriz ne znači nužno i zarazu, poznavanje preventivnih mjera, ispravnog načina uklanjanja krpelja i simptoma na koje treba obratiti pozornost ključno je za bezbrižno uživanje na otvorenom.
Krpelji - prevencija je najbolja obrana
Najefikasniji način borbe protiv bolesti koje prenose krpelji jest spriječiti sam ugriz. To zahtijeva kombinaciju pravilnog odijevanja, korištenja repelenata i svjesnog ponašanja u prirodi. Prilikom odlaska u šetnju, planinarenje ili rad u vrtu, nosite odjeću dugih rukava i nogavica. Nogavice utaknite u čarape kako biste spriječili krpeljima da se popnu uz nogu. Birajte odjeću svijetlih boja na kojoj ćete lakše uočiti tamnog nametnika. Također, izbjegavajte materijale poput vune i flanela za koje se krpelji lakše hvataju. Hodajte sredinom staza, kloneći se visoke trave, grmlja i nakupina lišća gdje krpelji najčešće vrebaju.
Nezaobilazan dio zaštite su repelenti. Stručnjaci preporučuju korištenje proizvoda registriranih i provjerenih za tu namjenu. Najefikasnijim aktivnim sastojcima smatraju se DEET i pikaridin. Repelenti s koncentracijom od 20 do 35 posto DEET-a pružaju višesatnu zaštitu. Važno je slijediti upute proizvođača: nanosite repelent na svu izloženu kožu, ali izbjegavajte područje oko očiju i usta. Ako koristite i kremu za sunčanje, nanesite prvo nju, pričekajte da se upije, a tek onda nanesite repelent. Za dodatnu zaštitu, odjeću i opremu poput cipela, ruksaka i šatora možete tretirati permetrinom, insekticidom koji ubija krpelje pri kontaktu. Permetrin se nikada ne nanosi izravno na kožu, već isključivo na tkaninu, na otvorenom prostoru, i potrebno je pričekati da se odjeća potpuno osuši prije nošenja.
Postupci nakon povratka iz prirode
Nakon svakog boravka na otvorenom, ključno je provesti temeljit pregled. Krpelj može satima hodati po tijelu tražeći idealno mjesto za ugriz, stoga brza reakcija može spriječiti prijenos zaraze. Pregledajte cijelo tijelo, koristeći ogledalo za teško dostupna mjesta.
Posebnu pažnju obratite na topla i vlažna područja kao što su pazusi, prepone, područje iza koljena i ušiju, unutarnja strana trbuha i vlasište. Kod djece, koja su zbog nižeg rasta i igre u travi izloženija, krpelji se često nalaze na gornjem dijelu tijela, vratu i glavi. Roditelji bi trebali detaljno pregledati svoju djecu. Tuširanje unutar dva sata od povratka može pomoći isprati krpelje koji se još nisu pričvrstili. Svu odjeću koju ste nosili odmah stavite u sušilicu rublja na visoku temperaturu na najmanje deset minuta; toplina će ubiti sve zaostale krpelje.
Pronašli ste krpelja: Ispravan postupak vađenja
Ako uočite pričvršćenog krpelja, najvažnije je ukloniti ga što prije i na pravilan način. Zaboravite na stare metode premazivanja uljem, alkoholom, petrolejem ili paljenja šibicom. Takvi postupci mogu izazvati stres kod krpelja, zbog čega on može ispustiti veće količine sline u ranu i time povećati rizik od infekcije. Jedini ispravan način je mehaničko uklanjanje. Koristite pincetu s tankim vrhom.
Uhvatite krpelja što bliže koži, za njegov usni aparat (glavu), a ne za tijelo. Zatim, povlačite ga polako i ravnomjerno prema gore, bez naglih trzaja ili okretanja. Ako dio usnog aparata ostane u koži, ne paničarite. Ti dijelovi ne mogu prenijeti zarazu. Možete ih pokušati ukloniti sterilnom iglom, kao što biste uklonili trn, ili jednostavno pustiti da ih tijelo samo izbaci. Nakon uklanjanja, mjesto ugriza i ruke temeljito operite sapunom i vodom te dezinficirajte.
Kada potražiti pomoć liječnika
Nije potrebno ići liječniku nakon svakog ugriza, pogotovo ako ste krpelja uklonili unutar 24 sata. Ipak, sljedećih nekoliko tjedana promatrajte mjesto ugriza i opće stanje organizma. Liječničku pomoć potražite ako primijetite neke od sljedećih simptoma.
Najpoznatiji znak rane faze Lajmske bolesti je karakterističan osip, erythema migrans. Pojavljuje se od tri do trideset dana nakon ugriza kao crvena mrlja koja se širi, često s blijedom sredinom, ali važno je znati da klasičan izgled "mete" nije najčešći oblik osipa.
Obratite se liječniku i ako razvijete simptome slične gripi, poput povišene temperature, glavobolje, umora te bolova u mišićima i zglobovima, pogotovo ako nisu praćeni kašljem i curenjem nosa, što ih razlikuje od prehlade. Važno je napomenuti da je Lajmska bolest klinička dijagnoza i da krvni testovi u prvih nekoliko tjedana mogu biti lažno negativni.
Bolesti koje prijete u Hrvatskoj
Iako je Lajmska bolest (borelioza) najčešća bolest koju prenose krpelji, u Hrvatskoj vrebaju i druge opasnosti. U kontinentalnim dijelovima, šumski krpelj (Ixodes ricinus) može prenijeti i virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME), ozbiljne bolesti središnjeg živčanog sustava protiv koje postoji cjepivo. U priobalju, uključujući i Vir, češći je tzv. pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može biti prijenosnik rikecija, uzročnika mediteranske pjegave groznice. Stoga, bez obzira na lokaciju, primjena svih savjeta za prevenciju bolesti koje prenose krpelji ključna je za sigurno uživanje u prirodi.
Orijentalni (azijski) žohari
Osim krpelja, sve se češće u ovo doba pojavljuju krupniji i tamniji žohari. Za razliku od svima poznatog, manjeg smeđeg ili njemačkog žohara, ova pojava izaziva posebnu zabrinutost. Riječ je o orijentalnom žoharu (Blatta orientalis), vrsti koja, unatoč imenu, potječe iz Azije, a danas je rasprostranjena po čitavom svijetu. Tvrtke za dezinsekciju bilježe porast poziva vezanih upravo za ove crne nametnike, koji se pojavljuju i u dijelovima gradova gdje ih prije nije bilo.
Kakvi su to crni žohar i zašto ih viđamo sve češće?
Orijentalni žohar, za razliku od drugih vrsta, ne mogu se penjati po glatkim vertikalnim površinama poput stakla ili poliranih pločica, što znači da ćete ih uvijek pronaći na podu, uz podne letvice ili u blizini odvoda. Njihovo glavno stanište i svojevrsna "autocesta" za širenje su gradski kanalizacijski sustavi. Odatle ulaze u zgrade i domove, a njihova sve češća pojava može se pripisati kombinaciji nekoliko čimbenika. Klimatske promjene, s dužim i toplijim ljetima, stvaraju idealne uvjete za njihovo razmnožavanje. Uz to, obilne kiše nakon sušnih razdoblja mogu podići razinu vode u kanalizaciji, tjerajući ih da potraže sklonište na suhom - u podrumima, garažama i prizemnim stanovima.
Kako ulaze u dom i što ih privlači?
Za razliku od njemačkog žohara koji čitav život provodi unutar objekta, orijentalni žohar je vanjski nametnik koji aktivno traži put unutra. Budući da dolaze iz kanalizacije i vlažnog okoliša, njihovi su načini na koje ulaze u domove predvidljivi. Gotovo uvijek ulaze s razine tla ili ispod nje. Najčešći ulazni hodnici su podni odvodi u kupaonicama, praonicama rublja i garažama, pogotovo ako se dugo ne koriste pa se sifon osuši i otvori im put. Drugi ključni pravci su pukotine u temeljima i vanjskim zidovima, kao i otvori oko cijevi za vodu, plin i struju.
Glavni magnet koji ih privlači jest vlaga. Svako kućanstvo s problemom curenja cijevi, lošom drenažom ili vlažnim podrumom i tavanom predstavlja im privlačnu metu. Privlači ih i organski materijal u raspadanju, zbog čega se često skrivaju ispod hrpa lišća, u kompostu ili oko loše zatvorenih kanti za smeće u neposrednoj blizini kuće. Jedan od prvih znakova njihove prisutnosti, često i prije nego što ih vidite, jest specifičan, jak i pljesniv miris koji ispuštaju, a koji se najviše osjeti u zatvorenim i vlažnim prostorijama.
Prevencija je najbolja obrana
Budući da ovi žohari ulaze izvana, najučinkovitija strategija je onemogućiti im pristup. Prvi korak je temeljit pregled objekta i brtvljenje svih mogućih ulaznih točaka. Potrebno je silikonom ili drugim brtvilima zatvoriti sve pukotine na temeljima i zidovima, kao i praznine oko cijevi. Postavljanje novih brtvi na vrata i prozore također smanjuje mogućnost ulaska.
Kontrola vlage je drugi ključni element. Popravite sve slavine koje cure, osigurajte dobru ventilaciju u kupaonicama i podrumima, a po potrebi koristite i odvlaživače zraka. Redovito čistite podne odvode i na njih postavite zaštitne mrežice s gustim sitom. Ako izbivate iz doma dulje vrijeme, ulijte malo vode i ulja u sve odvode kako biste održali vodenu barijeru u sifonu. Jednako je važno i uređenje okućnice. Uklonite sav otpad, lišće i hrpe drva prislonjene uz kuću. Smanjite sloj malča uz temelje jer on zadržava vlagu i pruža im idealno skrovište.
Što ako su se već uselili?
Ako ste već primijetili crne žohare u svom domu, važno je djelovati brzo. Za razliku od suzbijanja njemačkih žohara, gdje se mamci postavljaju uglavnom u kuhinji, kod orijentalnih je ključno ciljati ulazne točke i vlažna područja poput podruma i prostora oko odvoda. U poljoprivrednim ljekarnama dostupni su gelovi i ljepljive zamke koje mogu smanjiti njihovu aktivnost. Gel se nanosi u malim kapljicama na skrovita mjesta, a žohari ga konzumiraju te otrov prenose na ostatak kolonije.
Međutim, zbog njihove sposobnosti skrivanja u teško dostupnim mjestima poput zidnih šupljina i kanalizacijskih cijevi, samostalne metode rijetko rješavaju problem u potpunosti. U slučaju veće najezde, pozivanje profesionalne službe za dezinsekciju je najučinkovitije rješenje. Stručnjaci koriste snažnija sredstva i mogu tretirati vanjski perimetar kuće kako bi stvorili barijeru koja sprječava daljnje ulaske.
Osim što su neugodni, orijentalni žohari predstavljaju i ozbiljan zdravstveni rizik. Krećući se kroz kanalizaciju, septičke jame i smeće, na svojim tijelima prenose opasne bakterije poput salmonele i E. coli, koje zatim mogu ostaviti na kuhinjskim površinama i hrani. Njihovi izlučevine, kao i ostaci oklopa, snažni su alergeni koji kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergijske reakcije i napadaje astme. Zbog toga je brzo i učinkovito rješavanje ovog problema ključno za očuvanje zdravog životnog prostora.
*Uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
