KREĆU VIROZE
Stiže jesen, a s njom i sezona bolesti: Evo na što trebate paziti
Dolaskom jeseni mijenjaju se vremenski uvjeti i naše navike, što može utjecati i na zdravlje. Neke se tegobe upravo u ovom razdoblju pojavljuju češće nego inače
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku pogledajte kojih se bolesti trebate paziti ove jeseni.
GRIPA Sezona gripe najčešće počinje u jesen, a broj oboljelih raste tijekom zimskih mjeseci. Gripa je vrlo zarazna virusna bolest koja može uzrokovati visoku temperaturu, bolove u mišićima, kašalj i izražen umor. Cijepljenje protiv gripe jedan je od najboljih načina zaštite, posebno za osobe koje imaju veći rizik od komplikacija. Važno je i redovito prati ruke te izbjegavati bliski kontakt s oboljelima.
PREHLADA Pad temperature i češći boravak u zatvorenim prostorima pogoduju širenju virusa koji uzrokuju prehladu. Najčešći simptomi su curenje ili začepljen nos, kihanje, grlobolja i kašalj. Rizik se može smanjiti redovitim pranjem ruku i izbjegavanjem bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome. U gužvama dodatnu zaštitu može pružiti i maska.
ALERGIJE Jesenske alergije često izazivaju pelud ambrozije i spore plijesni. Mogu se pojaviti kihanje, začepljen nos, curenje nosa i svrbež očiju. Kako bi se smanjila izloženost alergenima, preporučuje se držati prozore zatvorenima u razdobljima visoke koncentracije peludi te koristiti pročistače zraka. Lijekove protiv alergije treba uzimati prema preporuci liječnika ili ljekarnika.
SEZONSKI AFEKTIVNI POREMEĆAJ Kod nekih ljudi dolaskom jeseni i kraćih dana mogu se pojaviti promjene raspoloženja, potištenost i manjak energije. Riječ je o sezonskom afektivnom poremećaju, koji se najčešće javlja tijekom jeseni i zime. Boravak na prirodnom svjetlu i redovita tjelesna aktivnost mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Ako promjene raspoloženja postanu izražene ili dugotrajne, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
POGORŠANJE ASTME Jesenski alergeni mogu pogoršati simptome astme kod osoba koje boluju od te bolesti. Pelud, plijesan i respiratorne infekcije mogu izazvati kašalj, otežano disanje, pritisak u prsima ili piskanje pri disanju. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju i pokušati izbjegavati poznate okidače. Osobe s astmom trebale bi sa svojim liječnikom imati dogovoren plan postupanja u slučaju pogoršanja simptoma.
BOLEST ŠAKA, STOPALA I USTA Ova virusna bolest najčešće pogađa djecu, ali od nje mogu oboljeti i odrasli. Karakteristični su temperatura, grlobolja te osip i mjehurići na šakama, stopalima i u ustima. Bolest se lako širi bliskim kontaktom, osobito među djecom. Redovito pranje ruku i izbjegavanje kontakta s oboljelima mogu smanjiti rizik od zaraze.
LAJMSKA BOLEST Krpelji mogu predstavljati rizik i tijekom jeseni, osobito prilikom boravka u prirodi. Lajmska bolest prenosi se ubodom zaraženog krpelja, a neliječena infekcija može uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Pri odlasku u prirodu preporučuje se nositi duže rukave i koristiti sredstvo protiv insekata. Nakon boravka na otvorenom važno je pregledati tijelo i odjeću te što prije ukloniti krpelja ako ga pronađete.
RESPIRATORNE INFEKCIJE S hladnijim vremenom mogu postati učestalije respiratorne infekcije poput bronhitisa i upale pluća. One mogu uzrokovati kašalj, temperaturu, slabost i probleme s disanjem, a neke mogu zahtijevati liječničko liječenje. Važno je održavati dobru higijenu dišnih puteva, izbjegavati pušenje i zaštititi se od hladnoće. Dobra ventilacija zatvorenih prostora također može smanjiti širenje respiratornih infekcija.
GASTROENTERITIS Želučane virusne infekcije mogu se lakše širiti tijekom jeseni kada se ljudi više okupljaju u zatvorenim prostorima. Najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu i proljev. Posebno je važno dobro prati ruke te paziti na higijenu prilikom pripreme i posluživanja hrane. Ako dođe do povraćanja ili proljeva, najvažnije je nadoknađivati izgubljenu tekućinu kako bi se spriječila dehidracija.
MONONUKLEOZA Mononukleoza se često naziva i „bolest poljupca“ jer se najčešće prenosi slinom zaražene osobe. Može uzrokovati izrazit umor, grlobolju, povišenu temperaturu i povećane limfne čvorove. Kako bi se smanjio rizik od zaraze, ne bi trebalo dijeliti čaše, boce, pribor za jelo i druge predmete koji dolaze u kontakt sa slinom. Bolest se može širiti bliskim kontaktom sa zaraženom osobom.
SINUSITIS Jesenske alergije mogu pridonijeti razvoju upale sinusa, koja često uzrokuje začepljen nos, pritisak ili bol u području lica i glavobolju. Za ublažavanje tegoba može pomoći dovoljan unos tekućine i fiziološka otopina za ispiranje nosa. Kod osoba kojima alergije izazivaju probleme mogu se koristiti i lijekovi protiv alergije, prema preporuci zdravstvenog stručnjaka. Ako simptomi dugo traju ili se pogoršavaju, potrebno je javiti se liječniku.
DERMATITIS ZBOG ČESTOG PRANJA RUKU Iako je pranje ruku jedan od najvažnijih načina sprječavanja infekcija, pretjerano pranje može isušiti i nadražiti kožu. Koža može postati suha, crvena, ispucala i bolna. Preporučuje se koristiti blage sapune i redovito nanositi hidratantne kreme, posebno nakon pranja ruku. Kada sapun i voda nisu dostupni, može se koristiti sredstvo za dezinfekciju ruku.
