Stižu prve vrgoračke jagode: Na sebi imaju arkod pa se lako može provjeriti jesu li original

Početkom tjedna započela je, doduše tek u rijetkim plastenicima, berba nadaleko poznatih vrgoračkih jagoda. Lijepog izgleda, intenzivno crvene boje, sočne i s posebnom aromom vrgoračke su jagode kraljice naših tržnica.

Prve male količine našle su se na tržnicama u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Splitu u dva trgovačka centra vrgorački proizvođači jagoda dobili su štandove na kojima su kupci sigurni kako kupuju upravo vrgoračku jagodu. Pakirana je u posebnim košaricama modre boje na kojima je utisnut znak "vrgoračka jagoda, Hrvatska" i oznaku Vrgorac Quality proizvođača.

POGLEDAJTE VIDEO: Jagode iz Vrgorca spremne za berbu

Pokretanje videa...

01:43

Vrgoračke jagode | Video: 24sata/pixsell

Uzgajivači su prije nekoliko godina osnovali svoju udrugu upravo s ciljem zaštite imena s logom vrgoračke jagode u čemu su imali veliku podršku i financijsku pomoć grada Vrgorca i gradonačelnika Ante Pranića. Ovaj projekt, u kojem svaki član udruženja dobiva posebnu naljepnicu s brojem OPG-a prema zasađenim količinama koje moraju biti upisane u AGRONET sustav, jedinstven je upravo za vrgoračke jagodare.

Sve to daje sigurnost kupcu da je u košarici vrgoračka jagoda, ali i mogućnost da preko broja OPG-a u svakom trenutku može preko arkoda provjeriti gdje su ubrane i na kojem OPG-u su uzgojene jagode koje je kupio.

Zašto su do u detalje vrgorački proizvođači željeli zaštititi svoje jagode odgovor je jednostavan.

- Gledam nekidan na tržnici prodavačica prodaje jagode i glasno viče: Kupite vrgoračke jagode. Ja sam joj pristupio i vidim modra košarica je, ali bez našeg loga i nažalost nisu naše jagode. Sa svim i svačim se nažalost prodavači služe kako bi pod imenom vrgoračka jagoda prodali uvozne jagode koje nisu ni sjena naših - dočekuje nas Mate Erceg u mjestu Orah, srcu vrgoračkih jagoda, koji zajedno sa svojim susjedom Matom Vujčićem u svojim plastenicima puni prve košarice sočnog ukusnog zalogaja.

U vrgoračkom kraju zasađeno je milijun sadnica jagoda, ako je godina dobra ili barem osrednja očekuje se urod od oko šesto tona jagoda. Polje Rastok koje je obgrlilo mjesto Orah jedno je od tri polja u ovom kraju. Tu je još polje Jezero i Bunina. Ovo zadnje polje, na čijem dijelu su i Kokorići, ugroženo je zbog velikih poplava koje mogu prouzročiti ogromne štete za ovaj poljoprivredni kraj. Orah, koji se smjestio uz samu granicu sa susjednom BiH, posebno je zanimljiv što se tiče poplava.

- Naša rijeka Matica kanalima za navodnjavanje, izgrađenim još u doba Austro-Ugarske, vodom natapa sve naše poljoprivredne usjeve, poglavito nasade jagoda. I kad krenu jesenske i zimske kiše cijeli ovaj kraj poplavi, samo ne ovaj "otok" koji je na uzvišenju i na kojem plastenici s jagodama ostaje na suhom. Znala je i priroda što radi i nagradila nas za naš trud - govori nam uz smiješak, onaj drugi Mate Vujčić koji je doslovno odrastao u jagodama.

Sadili su ih njegov djed, otac i sada on. Jagode su uz ostale poljoprivredne kulture, rajčice, kapulu, pipune glavni i jedini izvor zarade za njegovu obitelj. I nije mu kaže teško. Zemlja je othranila generacije ljudi iz ovog kraja, a jagoda je na prvom mjestu.

Dvogodišnja je biljka i kada je se nakon dvije godine vadi iz zemlje sadi se neka druga povrtlarska kultura da se zemlja malo odmori i pripremi za sljedeću godinu kad se ponovno sade jagode. I tako je to u Orahu i vrgoračkom kraju više od pedeset godina.

Taj zatvoreni krug nikada se ne prekida, samo se planski zemlja odmara i priprema za najvažniju kulturu, vrgoračku jagodu.

- U kolovozu kada dobivamo sadnice pa do veljače, a posebno ožujka i travnja kada krene berba, svaki dan sam u plastenicima. Dva puta do berbe moramo ih podbirati, listove uklanjati da bi u veljači imali otprilike ovakav izgled sadnica koje počinju cvjetati, da bi već polovinom travnja mogli ubirati ove zdrave sočne plodove. Ma ja vam s njima znam pričati, tu sam i u rano jutro i u kasnu večer. Uvijek ima posla u plasteniku, bila kiša, vjetar ili sunčan dan. I tako iz dana u dan. Ovo vam je doslovno ručni proizvod. Sadimo ih ručno, čistimo listove, čupamo travu, beremo i tako iz dana u dan iz mjeseca u mjesec. Svaki ovaj crveni plod prođe preko naših ruku - govori nam Mate Vujčić dok ponosno pokazuje prve rumene plodove.

A za koji dan kad krene prava berba svaka će ruka biti itekako potrebna u plastenicima punih jagoda. Tada će im na ispomoć doći sezonci kojima je dnevnica dvjesto pedeset kuna za berbu jagoda. Dio će ih doći iz Makarske, Imotskog i okolnih mjesta, a dio s radnom dozvolom iz susjedne Hercegovine. I imati će što brati jer loše vrijeme i mraz koji je u travnju oborio temperature nije prouzročio velike štete na nasadama jagoda. Tek mali dio koji je bio na otvorenom zbraja štete, a plastenička proizvodnja je prošla bez posljedica. Mnogi će kupci kazati kako su ove prve jagode iz plastenika tretirane da bi i prije došle na rod što nije istina.

- Mi naše jagode minimalno tretiramo i nema govora o nekoj kemiji u sazrijevanju. Vidite, zašto ove u plastenicima prije dozrijevaju - je li vama ugodnije kada ste u toplu ili kada ste vani na kiši i buri? E, pa tako i našim jagodama više godi toplina u plasteniku. Ne bojte se za konzumiranje vrgoračkih jagoda  - govori nam Mate.

I jedan i drugi, kao i svi ostali vrgorački jagodari spremno izjavljuju da u njihove plastenike uvijek mogu doći stručnjaci, bez najave uzeti uzorke i provjeriti kvalitetu vrgoračke jagode. Ovo podneblje ljubi jagodu, jer puno sunčanih dana u godinu, plodna zemlja uz čistu slatku vodu iz rijeke Matice i navodnjavanje kap na kap spoj je potrebnog za kvalitetu vrgoračkih jagoda.

Zato i jesu tako ukusne, mirisne i slatke. I malo tko će im odoljeti. Sada na početku berbe za košaricu će trebati izdvojiti dvadeset kuna. I to nije puno za kvalitetu koja se dobiva, poglavito kada se zna da su vrgoračke jagode ubrane ujutro, a već istog dana su na stolu kupca. I nema onog tko će odoljeti ovim sočnim crvenim plodovima. Jako su zdrave te mogu spriječiti mnoge bolesti.

Odličan su izvor vitamina C i imaju velika antioksidativna svojstva. Stoga ih se preporučuje što više jesti upravo u sezoni kad dolaze na rod od travnja do lipnja bilo u slatkoj ili slanoj kombinaciju. Vrgorčani ne strahuju za plasman svojih jagoda. Ne nadaju se, kažu u pomoć sa strane već isključivo u svoje ruke i rad.

Ipak ono što napominju je dato obećanje premijera Plenkovića i ostalih dužnosnika za vrijeme obilaska poplavljenih Kokorića o izgradnji tunela u narednih pet godina kojim bi se riješilo sustav plavljenja plodnog vrgoračkog polja. Jer planovi su ovih mladih poljoprivrednika veliki, samo da je malo vjetra u leđa.