Da su neke države u SAD-u bile strože oko nošenja maski i cijepljenja protiv Covid-19 moglo se spasiti više ljudi. Neke mjere, poput zatvaranja škola, nisu bile toliko opravdane, pokazala je studija
ISTRAŽIVANJE O POSLJEDICAMA COVID-a
Stroža obaveza nošenja maski i cijepljenja mogla je spasiti oko 250 tisuća života, kaže studija
Stroža ograničenja u vezi s COVID-19 mogla su spasiti stotine tisuća života u državama koje su ih odbile uvesti, iako su napori da se zatvore starački domovi i škole vjerojatno prouzročili više štete nego koristi, pokazalo je novo istraživanje. Procjena je da je između 118.000 i 248.000 Amerikanaca više moglo preživjeti pandemiju da su sve države slijedile neka ograničenja koja su se prakticirala u sjeveroistočnim državama, objavljeno je u časopisu Američkog medicinskog udruženja (JAMA), a prenosi The Hill.
POGLEDAJTE VIDEO: Što smo sve proživjeli zbog korona virusa
Pokretanje videa...
03:59
Najučinkovitiji odgovori na pandemiju bili su zahtjevi za nošenjem maski i zahtjevi za cjepivom, pokazalo je JAMA istraživanje.
- COVID-19 ograničenja spasila su živote, napisali su istraživači.
Broj smrtnih slučajeva vjerojatno bi bio znatno veći nego što bi inače bio u državama koje su se opirale nametanju ovih ograničenja, zabranjivale njihovu upotrebu ili su ih provodile samo relativno kratko vrijeme, stoji u rezultatima istraživanja. Stoga su pohvaljene politike koje su promovirale maske, u nadi da će to pomoći u usmjeravanju odgovora javnog zdravlja u nekim budućim pandemijama, možda i u vrijeme kad nekontrolirani porast ptičje gripe pogodi Zapad.
U početku razlike u odgovoru na COVID-19 između 'crvenih' i 'plavih' država nisu bile velike, primijetili su istraživači. U prva četiri mjeseca pandemije većina država provodila je preklapajuće i gotovo univerzalne strategije, poput zatvaranja tvrtki i škola i nametanja obaveznog nošenja maski.
Oko 57 posto Teksašana podržalo je ograničenja nošenja maski, pokazala je anketa Sveučilišta Texas. Ti su brojevi otprilike u skladu sa 62 posto ispitanih u cijeloj zemlji koji su anketarima u Pewu rekli da su spašeni životi bili vrijedni onoga što je gotovo 70 posto priznalo kao značajan ekonomski trošak. No, do sredine 2020. godine, dok su desno orijentirane grupe poticale protivljenje ovim ograničenjima, konzervativne vlade u državama poput Teksasa reagirale su zabranom obaveze nošenja maski.
Tek 2023. godine, guverner Teksasa Greg Abbott govorio je konzervativnim voditeljima talk showa da će zadržati izvanredne ovlasti proizašle iz pandemije i ostati kod svojih odluka o zabrani obveznog nošenja maski i obveznog cijepljenja. Cijena ovih reakcija u konzervativnim državama iznosila je desetke ili stotine tisuća dodatnih smrti i bila bi još gora da su sve države slijedile njihov primjer, otkrili su istraživači JAMA-e.
Da su sve države slijedile blagu praksu na jugoistoku ili u Teksasu, umrlo bi čak 200.000 ljudi više, pokazalo je istraživanje. U najdramatičnijem trenutku, Mississippi, država s najblažim mjerama, zabilježio je pet puta više smrtnih slučajeva po glavi stanovnika nego Massachusetts, inače država s najstrožim mjerama, pokazalo je istraživanje. U istraživanju se ističe da nisu baš sve mjere bile jednako korisne. Tako se ističe da su troškovi zatvaranja javnih prostora možda nadmašili koristi.
Čak tri četvrtine života spašenih restrikcijama može se pripisati samo dvjema praksama – maskama i cjepivima. Koristi su bile najslabije od zatvaranja škola, što je štetilo društvenom razvoju učenika i rezultatima testova, a da nije bilo učinka na stopu smrtnosti, zaključuje se u rezultatima. Za školske okruge s visokim stupnjem siromaštva, ovaj je nesrazmjer bio posebno izražen. S druge strane, zahtijevanje od učenika i nastavnika da nose maske „vjerojatno je bilo učinkovitije i imalo je manje troškove i negativne posljedice“.
Još jedno područje u kojem su istraživači tvrdili da su troškovi ograničenja vjerojatno veći od koristi bila je socijalna izolacija štićenika u domovima za starije osobe. To je spasilo ljude od smrti uzrokovane COVID-19, ali je uzrokovalo veću vjerojatnost da će umrijeti općenito, od drugih uzroka.
Istraživači su priznali da jednostavno spašavanje života „nije nužno dovoljno da opravda nametanje ograničenja jer su ona također nametnula različite troškove“, iako su primijetili da je neke od njih - poput 'gubitka slobode', teško kvantificirati. Korištenjem prihvaćenih aktuarskih brojeva za novčanu vrijednost života - od oko 5 do oko 12 milijuna dolara - otkrili su da su životi koji su mogli biti spašeni jačim ograničenjima bili reda veličine od 1,2 do 5,2 bilijuna dolara. To je ekvivalent između 6 posto i 22 posto bruto domaćeg proizvoda 2021. godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
