Stručnjaci: Amazona bi mogla postati izvor ugljičnog dioksida | 24sata
Obavijesti

Lifestyle

Komentari 13

Stručnjaci: Amazona bi mogla postati izvor ugljičnog dioksida

Stručnjaci: Amazona bi mogla postati izvor ugljičnog dioksida
1

Jedan od glavnih uzroka za ovu katastrofu koja će možda pogoditi Amazoniju je krčenje šuma. Drveće raste i apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere te oslobađa kisik kroz proces fotosinteze

VIDEO

Tropske šume globalno sve brže gube sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida koji nastaje emisijom stakleničkih plinova, a Amazonija bi za petnaestak godina iz najvećega svjetskog rezervoara ugljika mogla prerasti u izvor ugljičnog dioksida, upozorili su znanstvenici.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:25

Ističu da je jedan od glavnih uzroka krčenje šuma. Drveće raste i pritom apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere te oslobađa kisik kroz proces fotosinteze. Za života drvo veže goleme količine ugljika, a tek kada umre ili izgori, ugljik se ponovno oslobađa kao ugljični dioksid, prenosi ScienceAlert. 

Sječa i požari 

U posljednjih nekoliko godina milijuni stabala izgubljeni su zbog sječe i požara.

Tropske šume vitalna su skladišta ugljika koja ljudima jamče hranu, lijekove, sklonište i opskrbu vodom i trenutačno su zaslužne za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji. Istodobno usporavaju stopu globalnog zagrijavanja. 

Klimatske promjene mogle bi do 2100. ubiti koraljne grebene
Klimatske promjene mogle bi do 2100. ubiti koraljne grebene

No znanstvenici upozoravaju da bi se Amazonija mogla pretvoriti u izvor ugljika ranije nego što se dosad mislilo, s obzirom na to da se emisija stakleničkih plinova rapidno povećava iz godine u godinu. 

Grupa znanstvenika stacioniranih u Europi i u Africi proučavala je podatke o rastu i smrtnosti stabala iz prašuma u jedanaest afričkih zemalja u posljednjih više od 50 godina.

Potom su te podatke usporedili sa sličnim mjerenjima provedenim na više od 300 parcela u Amazoniji.

Dio Amazonije već je izvor emisije ugljika

Istraživanja su pokazala da je jugoistočni dio prašume, odnosno oko 20 posto ukupne površine Amazonije, zbog ekstremne topline i suše već postao izvor emisije ugljika.

Klimatske promjene smanjuju razinu vode u rijeci Colorado
Klimatske promjene smanjuju razinu vode u rijeci Colorado

Tim stručnjaka pokušao je predvidjeti što će se događati u idućih dvadeset godina. 

Rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature, upućuju na to da će kapacitet rezervoara ugljika u afričkim šumama koje su proučavane, do 2030. godine pasti za 14 posto. 

Istodobno su zaključili da će isti kapacitet, kada je riječ o Amazoniji, do 2035. biti - nula. 

Članove brazilskoga Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) koji mjere stakleničke plinove zrakoplovima opremljenim senzorima u različitim dijelovima Amazonije to je otkriće iznenadilo.

Dok većina prašuma zadržava sposobnost apsorpcije velikih količina ugljičnog dioksida, osobito u vlažnijem dijelu godine, dio Amazonske prašume izgubio je tu sposobnost. Pojasnili su da je riječ o oko 20 posto jugoistočnog dijela prašume koji je postao izvor emisije ugljika. 

Dio Amazonije mogao bi se pretvoriti u savanu 

Stručnjaci strahuju da bi se u idućih 30 godina više od polovine prašumskog dijela Amazonije moglo pretvoriti u savanu.

Wannes Hubau, stručnjak za šumske ekosustave belgijskoga Kraljevskog muzeja za središnju Afriku, kaže da ovakvi rezultati premašuju najgora klimatska predviđanja znanstvenika. 

Neke biljke prkose klimatskim promjenama i prilagođavaju se
Neke biljke prkose klimatskim promjenama i prilagođavaju se

- Smrt je prirodan dio ciklusa šumskih stabala. No odlaskom tolike količine CO2 u zrak, čitav je ciklus ubrzan i dosegnuo je za nas nepoznate razmjere - kazao je.

Znanstvenici već desetljećima upozoravaju na kritičnu točku Amazonije, točku u kojoj ta prašuma gubi sposobnost obnavljanja i počinje emitirati više ugljika nego što ga apsorbira.

An aerial view of a deforested plot of the Amazon near Humaita

Podsjećaju da je Amazonija osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća bila vrlo moćan rezervoar ugljika. U to je vrijeme iz atmosfere izvlačila i do dvije milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje.

Anja Rammig, znanstvenica sa Sveučilišta u Muenchenu, kazala je da bi rezultati studije trebali potaknuti ljude na preispitivanje o tomu koliko ugljika čovječanstvo može emitirati, a da pritom ispuni ciljeve iz Pariškog sporazume o ograničenju globalnog zagrijavanja na znatno manje od 2 Celzijeva stupnja.

Polovica pješčanih plaža mogla bi nestati do kraja 21. stoljeća
Polovica pješčanih plaža mogla bi nestati do kraja 21. stoljeća

- Uz stvarnu zaštitu netaknutih tropskih šuma, da bismo spriječili katastrofalne klimatske promjene morat ćemo se još aktivnije angažirati na smanjenju antropogenih emisija stakleničkih plinova od onih navedenih u sporazumu - napisala je znanstvenika u uvodniku studije.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

16:51
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 13

VIDEO

Splićanke pokupile infekciju na plaži, tijelima im se šire kraste. Doktorica: 'Pazite, zarazno je'
VIDEO: NEUGODA ZVANA IMPETIGO

Splićanke pokupile infekciju na plaži, tijelima im se šire kraste. Doktorica: 'Pazite, zarazno je'

Riječ je o infekciji bakterijama Staphylococcus. Zovu ih 'slatke kraste' ili impetigo. Ova infekcija češća je kod male djece ili one oslabjelog imuniteta, no može se javiti i kod odraslih
Ženu izjele stjenice: 'U hotelu u Zagrebu su me izgrizle, svrab je nepodnošljiv, ne mogu spavati'
STRUČNJAK: SVE JE VIŠE SLUČAJEVA

Ženu izjele stjenice: 'U hotelu u Zagrebu su me izgrizle, svrab je nepodnošljiv, ne mogu spavati'

Čitateljica iz Zadra tvrdi kako su je u jednom zagrebačkom hotelu potpuno izgrizle stjenice. Iz hotela tvrde da su zvali firmu za dezinsekciju i deratizaciju te da nije uočena infestacija stjenicama