Testirajte ravnotežu i saznajte u kakvom je stanju vaš mozak

Poremećaj ravnoteže i nemogućnost duljeg stajanja od 20 sekundi na jednoj nozi podiže rizik od tzv. tihog moždanog udara, odnosno sitnoga krvarenja u mozgu koji ne uzrokuje simptome moždanog udara, ali povećava rizik od pravog udara i demencije, otkrilo je najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom američkom časopisu Stroke. 

Japanski neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Tokiju također su otkrili da ravnoteža ima veze i s kognitivnim poremećajima te da ona može postati važan test procjene zdravlja mozga. Poremećaj ravnoteže se najčešće javlja kod ljudi koji su nekad imali poremećaj moždane cirkulacije koji je dokazan pomoću magnetske rezonancije te oni s kognitivnim poremećajima. 

- Osjećaj ravnoteže omogućuju informacije iz tri sustava - vidnog (informacija o tome gdje smo i što je oko nas ide preko vidnog živca u mozak), zglobno-mišićnog (i mišići također šalju informacije u mozak svojim kontrakcijama) pomoću mehanizma tzv. propriocepcije, na temelju kojeg mozak u svakom trenutku zna gdje se tijelo nalazi a da ne vidi. Treći sustav informacija ide preko unutarnjeg uha, u kojem polukružni kanali u kojima je tekućina koja se miče kod svakog pokreta glavom, pa se preko vestibulokohlearnog živca informacije o sluhu i ravnoteži šalju u mozak - objašnjava nam neurologinja Vida Demarin. Dodaje kako često smatramo da je uredna ravnoteža uobičajena te da sve obavljamo automatski. 

- Hodanje nam se čini lagano jer je mozak u mogućnosti brzo koordinirati mišiće da napravimo korak. Poteškoće s ravnotežom nastaju kad se javi neki problem u jednom od tri navedena puta koji šalju informaciju u mozak, primjerice infekcije koje utječu na unutarnje uho. Kako starimo, slabi vid, zglobovi i mišići su krući, a propriocepcija (svijest o položaju zglobova i mišića u prostoru) je smanjena zbog, primjerice, artritisa. Sluh također slabi i unutarnje uho nije više tako osjetljivo - objašnjava akademkinja Demarin. 

Suptilni znakovi koji će vas upozoriti na to slabi li vam ili prečesto “nestaje” ravnoteže mogu biti gubljenje balansa dok hodate po neravnom ili spoticanje po, primjerice, šljunčanoj podlozi ili prirodno punoj korijenja jer vam je u tom slučaju povratna informacija koja ide od vaših stopala - narušena. 

Osjećate li se nestabilno dok noću hodate prema WC-u jer vam se u mraku teško orijentirati, to također može biti lagani znak za uzbunu. 

A zašto je još važno na vrijeme otkriti nedostatak s ravnotežom? Podaci govore da ravnoteža može biti problem kod osoba starijih od 65 godina, koje prosječno padnu jedanput na godinu, a to je posebno značajno kad se zna da su padovi najveći uzrok ozljeda povezanih sa smrću osoba starijih od 75 godina. 

Želite li sami provjeriti je li vam ravnoteža “normalna”, pokušajte testom utvrditi koliko možete stajati na jednoj nozi pritom držeći ruke na bokovima. 

Zaustavite štopericu kad vam noga dodirne tlo ili odignete ruke da biste održali ravnotežu. Ljudi do 45 godina trebali bi tako s otvorenim očima stajati oko 45, a sa zatvorenima 15 sekundi. Oni do 50. godine 42 sekunde s otvorenima i 13 sekundi sa zatvorenima, do 60. godine 41 sekundu s otvorenima i 8 sekundi sa zatvorenima, do 70. godine 32 sekunde s otvorenim očima te četiri sa zatvorenima, a do 80. godine 22 sekunde s otvorenima i tri sa zatvorenima. Oni 80-100 godina devet sekundi s otvorenim i dvije sa zatvorenim očima.

Dobra ravnoteža spašava život starijima od 65

Statistike govore da čak jedna od tri osobe starije od 65 godina barem jedanput na godinu padne, a zna se da su padovi čest uzrok daljnjih neprilika i komplikacija, pa i prijevremene smrti. 

Girja ili rusko zvono ojačat će vas tamo gdje ste slabi

Stabilnost trupa, kralježnice i nogu mogu izbalansirati polagano gubljenje ravnoteže u starosti. Stručnjaci savjetuju da ih ojačate dižući girju (rusko zvono), ali ravnih leđa. 

Nemojte dopustiti da vam gležnjevi budu slaba točka

Slabi gležnjevi mogu biti kobni za održavanje ravnoteže, pa ih ojačajte stojeći na jednoj nozi dok perete zube. 

Mamurni ste ujutro? To je znak za uzbunu

Jako je važno redovito spavanje jer nakon neprospavane noći ili slabog sna ujutro teže održavamo ravnotežu. Redovitu tjelesnu aktivnost svakako uvedite u životni stil, ona utječe na povećano izlučivanje neurotransmitera, BDNF (Brain derived neurotrophic factor), koji je vrlo značajan i za rad mozga i za raspoloženje.

Dreamstime