Procjenjuje se da do 60 posto oboljelih uopće ne zna da ima problem sa štitnjačom, a žene su pet do osam puta sklonije razvoju problema sa štitnjačom nego muškarci
SVJETSKI DAN ŠTITNJAČE
Tihi pokretač tijela: Evo koji su simptomi poremećaja štitnjače, tko je izložen riziku, što jesti...
Čitanje članka:
4
min
Mala žlijezda leptirastog oblika smještena u dnu vrata, štitnjača, ima golemu ulogu u našem tijelu. Njezini hormoni utječu na svaku stanicu, tkivo i organ, regulirajući sve od tjelesne temperature i otkucaja srca do metabolizma i raspoloženja. Upravo zato, kada njezin rad krene po zlu, posljedice se osjećaju na svim razinama. Povodom Svjetskog dana štitnjače, koji se obilježava 25. svibnja, ključno je podići svijest o ovim stanjima, pogotovo jer se procjenjuje da do 60 posto oboljelih uopće ne zna da ima problem.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:28
Skriveni simptomi i postupni razvoj bolesti
Poremećaji štitnjače često se razvijaju sporo i podmuklo, sa simptomima koji se lako mogu pripisati stresu, starenju ili nekom drugom zdravstvenom problemu. To odgađa postavljanje dijagnoze i početak liječenja. Dva su glavna oblika poremećaja: hipotireoza, odnosno smanjena funkcija, i hipertireoza, odnosno pojačana funkcija.
Kod hipotireoze, kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona, tijelo usporava. Osobe se mogu osjećati stalno umorno i iscrpljeno, neobjašnjivo dobivati na težini, patiti od zatvora i osjećati stalnu hladnoću. Česti su i suha koža, lomljivi nokti, pojačano ispadanje kose te problemi s koncentracijom i pamćenjem, takozvana 'moždana magla'. Najčešći uzrok hipotireoze u razvijenim zemljama je Hashimotov tireoiditis, autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada vlastitu štitnjaču.
S druge strane, hipertireoza ubrzava tjelesne funkcije. Simptomi uključuju neobjašnjiv gubitak težine unatoč pojačanom apetitu, ubrzan ili nepravilan rad srca, nervozu i razdražljivost. Oboljeli se pojačano znoje, teško podnose toplinu, drhte im ruke i imaju problema sa spavanjem. Vodeći uzrok hipertireoze je Gravesova ili Basedowljeva bolest, također autoimuni poremećaj koji potiče žlijezdu na prekomjernu proizvodnju hormona.
Tko je najviše izložen riziku?
Iako poremećaji štitnjače mogu pogoditi bilo koga, određene skupine imaju značajno veći rizik. Žene su pet do osam puta sklonije razvoju problema sa štitnjačom nego muškarci, a rizik raste s godinama, osobito nakon šezdesete. Obiteljska povijest bolesti također je važan faktor, kao i postojanje drugih autoimunih bolesti poput dijabetesa tipa 1 ili lupusa.
Trudnoća predstavlja posebno osjetljivo razdoblje. Tijekom trudnoće, štitnjača prirodno proizvodi do 50 posto više hormona kako bi podržala razvoj fetusa. To povećava opterećenje na žlijezdu i rizik od razvoja hipotireoze. Zbog toga se ženama s povišenim rizikom preporučuje testiranje na samom početku trudnoće. Adekvatan unos joda ključan je za normalan razvoj mozga djeteta, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je nedostatak joda kao vodeći svjetski, a lako rješiv, uzrok oštećenja mozga.
Put do dijagnoze i mogućnosti liječenja
Dijagnoza poremećaja štitnjače započinje detaljnim razgovorom o simptomima i kliničkim pregledom, uključujući i opipavanje vrata kako bi se provjerilo postoje li povećanja (guša) ili čvorovi. Ključni korak su krvne pretrage kojima se mjere razine hormona. Najvažniji pokazatelj je TSH (tireotropni hormon), koji proizvodi hipofiza kako bi regulirala rad štitnjače.
Visoka razina TSH obično ukazuje na hipotireozu, jer hipofiza pokušava 'probuditi' uspavanu štitnjaču, dok niska razina TSH signalizira hipertireozu. Uz TSH, mjere se i razine samih hormona štitnjače, T4 (tiroksin) i T3 (trijodtironin). Ako se sumnja na autoimunu bolest, rade se i testovi na antitijela. U slučaju otkrivenih čvorova, ultrazvuk pruža detaljan uvid u strukturu žlijezde, a po potrebi se radi i citološka punkcija tankom iglom kako bi se utvrdila priroda čvora.
Liječenje ovisi o vrsti i uzroku poremećaja. Hipotireoza se uspješno kontrolira svakodnevnim uzimanjem sintetičkog hormona levotiroksina, čime se nadoknađuje manjak. Liječenje hipertireoze je složenije i može uključivati lijekove koji blokiraju proizvodnju hormona, terapiju radioaktivnim jodom koja uništava preaktivne stanice ili, u nekim slučajevima, kirurško uklanjanje dijela ili cijele štitnjače.
Uloga prehrane i životnih navika
Iako se autoimuni i genetski uvjetovani poremećaji ne mogu spriječiti, zdravim načinom života i uravnoteženom prehranom može se značajno podržati zdravlje štitnjače. Ključno je osigurati adekvatan unos mikronutrijenata. Jod je temeljni gradivni element hormona štitnjače, a nalazi se u jodiranoj soli, morskoj ribi i plodovima, jajima i mliječnim proizvodima. Selen, kojim obiluju brazilski oraščići i tuna, štiti žlijezdu od oksidativnog stresa i pomaže u pretvorbi hormona T4 u aktivniji oblik T3. Cink i željezo također su esencijalni za normalnu sintezu hormona.
Namirnice poput sirovog kupusa, kelja, brokule i soje sadrže goitrogene, tvari koje mogu ometati rad štitnjače, no njihov se utjecaj značajno smanjuje termičkom obradom i nisu problematične ako je unos joda dovoljan. Znanstvene studije sve više prepoznaju i takozvanu osovinu crijeva i štitnjače, ukazujući da zdrava crijevna mikrobiota utječe na apsorpciju ključnih minerala i može modulirati imunološki odgovor.
Osim prehrane, važno je i upravljanje stresom, budući da kronični stres može poremetiti hormonsku ravnotežu. Pušenje treba izbjegavati jer kemikalije iz duhanskog dima, poput tiocijanata, mogu ometati apsorpciju joda. Smanjenje izloženosti toksinima iz okoliša, poput BPA iz plastike, također može doprinijeti očuvanju zdravlja. Redoviti pregledi, osobito za rizične skupine, ključ su ranog otkrivanja i uspješnog upravljanja bolešću.
*uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
