Utjecaj prehrambenih navika na zdravlje zubi i usne šupljine

Nije važna samo količina šećera koju osoba pojede, već i učestalost konzumacije, vrsta napitaka, raspored obroka te kvaliteta namirnica koje čine jelovnik. Zubna caklina neprestano prolazi kroz prirodne procese gubitka i nadoknade minerala, a prehrambene navike mogu taj odnos usmjeriti prema očuvanju ili postupnom oštećenju zuba.

Šećer, bakterije i nastanak karijesa

U ustima se prirodno nalaze različite bakterije. Kada često dolaze u kontakt sa šećerom i drugim fermentabilnim ugljikohidratima, stvaraju kiseline koje snižavaju pH vrijednost u usnoj šupljini. Takvo kiselo okruženje postupno izvlači minerale iz zubne cakline i povećava rizik za razvoj karijesa.

Problem zato nisu samo slatkiši. Šećer se može nalaziti u zaslađenim napitcima, žitaricama za doručak, voćnim jogurtima, gotovim umacima, energetskim pločicama i suhom voću. Posebno nepovoljna navika je stalno grickanje tijekom dana jer se zubi tada iznova izlažu djelovanju kiseline.

Umjesto čestog posezanja za slatkim zalogajima, korisnije je slatku hranu konzumirati uz glavni obrok. Na taj način slina, koja ima važnu ulogu u neutralizaciji kiseline i ispiranju ostataka hrane, može učinkovitije zaštititi zubnu caklinu. Američka stomatološka udruga ističe da je karijes bolest povezana s biofilmom, šećerom i izmjenom demineralizacije i remineralizacije tvrdih zubnih tkiva.

Kisela hrana i pića mogu oštetiti zubnu caklinu

Karijes nije jedini prehrambeni problem koji pogađa zube. Česta konzumacija kiselih proizvoda može uzrokovati eroziju cakline, odnosno postupno kemijsko trošenje njezine površine. Gazirana pića, energetski napitci, ledeni čajevi, limunade, voćni sokovi, vino i pojedine vrste sportskih napitaka mogu sadržavati kiseline koje djeluju izravno na površinu zuba.

Čak i proizvodi bez dodanog šećera nisu uvijek neutralni za oralno zdravlje. Primjerice, gazirana pića bez šećera mogu biti kisela i tako pridonijeti trošenju cakline. Zato je važno smanjiti učestalost njihove konzumacije, izbjegavati dugotrajno pijuckanje te ih, kada je moguće, popiti uz obrok.

Nakon kisele hrane ili pića preporučljivo je popiti vodu i ne prati zube odmah. Caklina je tada privremeno osjetljivija, pa je dobro pričekati neko vrijeme prije četkanja. Prehrambene kiseline, osobito iz gaziranih napitaka i voćnih sokova, prepoznate su kao važan čimbenik dentalne erozije.

Foto: SIE

Namirnice koje podržavaju zdravlje zubi

Uravnotežena prehrana ne može zamijeniti redovitu oralnu higijenu, ali može pružiti važnu potporu zubima i desnima. Posebnu vrijednost imaju namirnice bogate mineralima, vitaminima, vlaknima i bjelančevinama.

Mliječni proizvodi, poput mlijeka, jogurta bez dodanog šećera i sira, sadrže kalcij i fosfate, minerale važne za očuvanje čvrstoće zubnih struktura. Sir može biti praktičan izbor nakon obroka jer potiče lučenje sline i ne sadrži dodani šećer.

Povrće i svježe voće osiguravaju vitamine i vlakna potrebne za opće zdravlje, uključujući zdravlje desni. Hrskavo povrće, poput mrkve, celera ili paprike, zahtijeva žvakanje i potiče stvaranje sline. Jabuka može biti bolji izbor od slatkiša, ali treba imati na umu da i voće sadrži prirodne šećere i kiseline. Zato je voće bolje jesti u sklopu obroka nego često grickati između obroka.

Za zdravlje zubi važni su i vitamin C, koji sudjeluje u održavanju zdravih desni, te vitamin D, koji pridonosi normalnom iskorištavanju kalcija. Raznolika prehrana s dovoljno povrća, voća, ribe, jaja, orašastih plodova i kvalitetnih izvora proteina može pomoći u održavanju dobrog stanja usne šupljine.

Voda je najbolji izbor za svakodnevnu hidrataciju

Voda je najjednostavniji napitak za zube. Ne sadrži šećer, ne ostavlja ljepljive ostatke na caklini i pomaže u ispiranju dijela ostataka hrane nakon obroka. Redovito pijenje vode osobito je korisno osobama koje imaju osjećaj suhih usta, jer manjak sline može povećati rizik od karijesa i neugodnog zadaha.

Mlijeko je također povoljniji izbor od zaslađenih napitaka, osobito za djecu i adolescente. Nasuprot tome, voćne sokove i smoothieje treba promatrati kao povremeni dio prehrane, a ne kao zamjenu za vodu. Iako sadrže hranjive tvari, mogu imati visok udio prirodnih šećera i kiselina.

Prehrana i oralna higijena moraju djelovati zajedno

Najbolji učinak postiže se kombinacijom uravnotežene prehrane, redovitog četkanja zubi pastom s fluoridom, čišćenja međuzubnih prostora i stomatoloških pregleda. Prehrambene navike mogu smanjiti izloženost šećeru i kiselini, dok pravilna oralna higijena uklanja zubne naslage u kojima se nakupljaju bakterije.

Kod osoba koje primjećuju osjetljivost zubi, učestali karijes, krvarenje desni ili promjene boje cakline, individualna procjena prehrambenih navika može biti važan dio stomatološkog pregleda. U specijalističkoj ordinaciji za parodontologiju i implantologiju Stomatologija i estetika, pod vodstvom dr. Gorana Jovičevića, specijalista parodontologije, takav se pristup povezuje s preciznom dijagnostikom i planiranjem terapije prilagođene stanju zubi, desni i dugoročnoj funkciji osmijeha.