Novi koncept tvrdi da mikroorganizmi mijenjaju karakteristike mozga i da imaju utjecaj na razvoj neurodegenerativnih bolesti. Smatra se da će mikrobiološka medicina moći liječiti psihičke bolesti
NOVA ISTRAŽIVANJA
Utječu li bakterije iz želuca na pojavljivanje psihičkih bolesti?
Ako nas išta čini ljudima, to su um, misli i osjećaji.
Ipak, pojavio se kontroverzni koncept koji tvrdi da su želučane bakterije nevidljiva ruka koja mijenja karakteristike ljudskog mozga. Znanstvenici diljem svijeta istražuju kako trilijuni mikrobioma (ekoloških zajednica mikroorganizama) koji žive u ljudima i na površini kože utječu na fizičko zdravlje čovjeka.
Čak i stanja poput depresije, autizma i neurodegenerativnih bolesti se po novom povezuju uz ta sitna bića - mikrobiome, piše britanski BBC.
Već stoljećima je poznato da kako se čovjekovi osjećaji, poput stresa ili straha, imaju veliki utjecaj na njegov želudac, ali sad znanstvenici smatraju da je utjecaj osjećaja na želudac zapravo dvosmjerna ulica, gdje želudac ima utjecaj na osjećaje.
Skupine istraživača vjeruju da su na rubu revolucije koja koristi "raspoloženje mikroba" ili "psihobiotike" za poboljšanje mentalnog zdravlja. Istraživanje koje je potaknulo globalnu raspravu osmišljeno je i provedeno na japanskom Sveučilištu Kyushu.
Istraživači su pokazali da "čisti" miševi - oni koji nikada nisu bili u kontaktu s mikroorganizmima - su stvorili dvostruku količinu hormona stresa kada su se našli u nevolji od normalnih miševa.
Životinje su bile identične, osim njihovih mikroorganizama. A to je bio snažan nagovještaj da razlika u njihovim reakcijama je povezana sa želučanim bakterijama, budući da je to bila jedina razlika između dvije grupe miševa.
- Sad se vraćamo na prvo istraživanje za vrijeme prvog vala neuroznanstvenika koji se bavio mikrobima. To istraživanje je bilo od presudne važnosti za one od nas koji su proučavali depresiju i anksioznost - kaže dr. Jane Foster, neuropsihijatar na sveučilištu McMaster u Kanadi.
U tom istraživanju se prvi put uopće spomenula mogućnost mikrobiološke medicine za liječenje psihičkih bolesti. Sad već postoji mnogo dokaza koji povezuju miševe koji nisu bili izloženi bakterijama s promjenama u ponašanju, pa čak i strukturi mozga. Ali njihovo sterilno okruženje, u kojem su odrasli, nije ništa poput pravog svijeta. Sva bića su stalno izložena mnogobrojnim mikrobima iz okoliša i svi na sebi i u sebi nose različite bakterije.
Profesor Ted Dinana iz Sveučilišne bolnice u Corku pokušava otkriti što se događa s mikrobiomom kod pacijenata koji pate od depresije. Istraživanja govore da dobar mikrobiom je raznovrsni mikrobiom te da sadrži široki spektar mikroorganizama koji žive u i na tijelu ljudi.
- Ako usporedite nekoga tko je klinički depresivan sa zdravim čovjekom, pronaći ćete smanjenu raznolikost mikrobiota. Ne kažem da su mikroorganizmi jednini zaslužni za pojavu depresije, ali vjerujem da kod mnogo ljudi mikroorganizmi igraju ulogu u genezi depresije - izjavio je profesor Dinan.
Također, on smatra da prehrana u kojoj su nedovoljno zastupljena vlakna slabi crijevnu floru te čini ljude ranjivijima i podložnijima za razvoj bolesti.
To je intrigantni koncept, da neravnoteža u crijevnom mikrobiomu može biti uključena u depresiju.
Stoga su znanstvenici u APC Microbiome centru, na Sveučilištu College Cork, počeli presađivati mikrobiom od depresivnih pacijenata na životinje.
Pokazalo se, da ako prenesete bakterije s čovjeka na životinju, prebacujete i ponašanje.
- Bili smo vrlo iznenađeni što možete, uzimajući uzorke mikrobioma, reproducirati mnoge osobine depresivnog pojedinca na štakora - izjavio je prof. John Cryan BBC-u.
Taj prijenos bolesti je pokazao da se prenosi i anhedonija, ozbiljni psihološki poremećaj kojeg obilježava potpuni nestanak zadovoljstva i interesa kod čovjeka za sve što ga okružuje.
U eksperimentu, to se pokazalo na zašećerenoj vodi, koju prije prijenosa mikrobioma štakori nisu mogli prestati piti, a nakon prijenosa su ju potpuno ignorirali.
- Kad im je dan mikrobiom od depresivnog čovjeka, više im nije bilo stalo - izjavio je profesor Cryan.
Slični dokazi o mikrobiomu, želučanim bakterijama i mozgu se pojavljuju u istraživanjima vezanim za Parkinsonovu bolest. To je očito neurološki poremećaj.
- Klasični neuroznanstvenici bi mogli smatrati herezom da istraživanjem želuca možete razumjeti što se događa u mozgu - izjavio je prof Sarkis Mazmanian, medicinski mikrobiolog sa Sveučilišta Caltech u SAD-u.
On je pronašao "izrazito velike" razlike između mikrobioma ljudi s Parkinsonovom bolešću i onih koji ju nemaju. Istraživanja provedena na životinjama, koje su genetski uvjetovane da razviju Parkinsonovu bolest, su pokazala da su za razvoj bolesti potrebni želučani mikrobiomi. Na primjer kad su mikrobiomi stolice čovjeka s Parkinsonovom bolesti presađeni miševima, simptomi su bili puno gori nego u slučaju kad im je dan mikrobiom zdravog čovjeka.
- Čini se da promjene u mikrobiomima pokreću simptome bolesti. Jako smo uzbuđeni zbog ovog otkrića jer nam omogućava korištenje mikrobioma kao novu vrstu terapije - izjavio je prof. Mazmanian za BBC.
Dokazi koji povezuju mikrobiom i mozak su fascinantni, ali u početnoj fazi istraživanja. No, pioniri ovog polja vide uzbudljivu perspektivu na obzoru - potpuno novi način utjecaja na zdravlje i dobrobit ljudi.
Ako mikrobi utječu na mozak onda možda znanstvenici mogu poboljšati ljudske mikrobe.
Već sad psihijatri propisuju svojim pacijentima mikrobe ili psihobiotike (probiotički koktel zdravih bakterija) kako bi im poboljšali raspoloženje.
- Ako promijenimo bakterije, možemo li promijeniti i način na koji reagiramo? - postavila je pitanje doktorica Kirsten Tillisch sa Kalifornijskog Sveučilišta u Los Angelesu.
Ona smatra da je potrebno napraviti još puno istraživanja koja će provjeriti kako tko kako reagira na mikrobiome.
- Jako je uzbudljivo što postoji novi smjer istraživanja čiji cilj bi bio pomoći bolesnim ljudima, čak i spriječiti neke bolesti od pojave - izjavila je dr. Tillisch.
Hrana koju jedemo, ljubimci koje imamo, lijekovi koje koristimo, način na koji smo rođeni, sve su to faktori koji utječu na ljudski mikrobiom.
- Predviđam da u sljedećih pet godina kad će ljudi ići kod doktora na provjeru kolesterola će se usput ispitati i mikrobiomska slika. Mikrobiom je temelj budućnosti personalizirane medicine - zaključio je prof. Cryan.
Kako bakterije mijenjaju mozak?
Mozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu, dapače u poznatom svemiru, pa kako onda može reagirati na želučane bakterije?
- Jedna od teorija govori da je za sve odgovoran živac vagus, autocesta informacija koja spaja mozak i želudac.
- Druga teorija govori da bakterije rastvaraju vlakna u kemikalije koje utječu na cijeli ljudski organizam.
- Treća teorija govori da mikrobiomi utječu na imunitet, za kojeg se smatra da je povezan s cerebrovaskularnim bolestima.
- A upravo sada se raspravlja o novim dokazima da se želučane bakterije mogu koristiti sitnim trakama genetskog koda, određenom količinom MicroRNA, kako bi mijenjale DNK u živčanim stanicama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
