Val gripe i prehlade 2026: Kako ojačati imunitet cijele obitelji

Prema podacima HZJZ-a, tijekom prvog tjedna rujna 2026. među približno 150 obrađenih uzoraka njih 17 bilo je pozitivno na virus gripe A. Jesen je zato dobar povod za podsjećanje na svakodnevne navike kojima čuvamo zdravlje.

Ubrzan životni tempo, stres, loša prehrana i manjak brige o sebi dok razmišljamo o svim poslovima koje moramo obaviti, glavni su neprijatelji našeg imuniteta. A na njega utječe sve ono što radimo iz dana u dan: kako spavamo, što jedemo, koliko se krećemo i u kakvom prostoru boravimo.

U suradnji s timom BioPreventa, brenda koji se bavi dodacima prehrani, izdvojili smo šest zdravih navika koje imaju uporište u istraživanjima i preporukama zdravstvenih institucija.

1. Pokušajte osigurati barem 7 do 8 sati sna

San je na prvom mjestu, i to s razlogom. Znanstvenici sa Sveučilišta Carnegie Mellon dva su tjedna pratili kako spavaju 153 zdrave odrasle osobe koje su se dobrovoljno javile za istraživanje. U nos su im ukapali kapi s virusom prehlade i idućih pet dana bilježili tko će se razboljeti.

Rezultat je bio jasan: oni koji su spavali kraće od sedam sati imali su gotovo tri puta veću vjerojatnost da se prehlade u odnosu na one koji su spavali osam sati ili dulje. Promatrala se i kvaliteta sna. Sudionici čiji je san bio isprekidan imali su čak pet i pol puta veću vjerojatnost da se razbole od onih koji su spavali gotovo bez prekida.

Prema Američkoj akademiji za medicinu spavanja, odrasli bi trebali spavati najmanje sedam sati, školska djeca od 6 do 12 godina od 9 do 12 sati, a tinejdžeri od 8 do 10 sati. Pritom ne smijemo zanemariti ni redovitost: odlazak na spavanje u isto vrijeme vrijedi zlata, osobito u kućanstvima sa školarcima i srednjoškolcima.

Foto: Pexels

2. Prozračivanje prostora: kratko, ali temeljito

U zatvorenoj, slabo prozračenoj prostoriji, virusne se čestice vrlo lako nakupljaju u zraku. Zato je dobro nekoliko puta dnevno na par minuta širom otvoriti prozore, osobito nakon što je u prostoriji boravilo više ljudi.

Kratko i temeljito prozračivanje djeluje bolje od prozora koji je satima odškrinut: zrak se brzo izmijeni, a zidovi i namještaj ne stignu se ohladiti. I da razbijemo jedan mit: propuh sam po sebi ne uzrokuje prehladu. Za to su zaslužni virusi.

Foto: Unsplash

3. Higijena ruku: jednostavna i učinkovita praksa

Virusi gripe i prehlade šire se kapljicama, ali i dodirom. Ako primimo kvaku ili rukohvat na javnom mjestu, a zatim dotaknemo lice, vrlo lako možemo nesvjesno „pokupiti“ neželjeni virus. Zato ruke treba prati sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, osobito kada uđemo u kuću nakon boravka vani, prije jela te nakon kihanja ili ispuhivanja nosa.

Kad pranje nije moguće, dobro će poslužiti i dezinficijens s najmanje 60 % alkohola. A kada nas uhvati kihanje ili kašalj, najbolje je to učiniti u maramicu ili lakat, a ne u dlan. Ako već morate koristiti dlan, preporuka je što prije oprati ruke ili ih dezinficirati.

Foto: Unsplash

4. Prirodni vitamin C i raznolika prehrana

Nije tajna da vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Prema EFSA-i, odraslima je dnevno potrebno oko 95 mg (žene), odnosno 110 mg (muškarci) ovog vitamina. Budući da je topiv u vodi, tijelo ga ne može pohraniti u većim količinama i višak izlučuje, pa ga treba unositi svaki dan.

Najbolji izvori ovog vitamina su sirovo voće i povrće. Primjerice, crvena paprika sadrži oko 128 mg na 100 g, kivi oko 93 mg, brokula oko 89 mg, a naranča oko 53 mg (USDA). Važno je znati i da je vitamin C osjetljiv na toplinu, pa se dio povrća preporučuje jesti sirovo.

Ipak, u hladnijim mjesecima jelovnik često nije toliko raznolik, a svježe sezonsko voće i povrće nije uvijek pri ruci. U takvim situacijama dodatak prehrani s prirodnim vitaminom C može biti kvalitetna podrška uravnoteženoj prehrani.

Foto: Unsplash

5. Redovito i umjereno kretanje

Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti tjedno. I ne, za to vam nije potrebna teretana: dovoljno je brzo hodanje ili, primjerice, vožnja bicikla.

Koliko to pomaže imunitetu, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Appalachian State u SAD-u. Znanstvenici su 12 tjedana, u jesen i zimu, pratili 1.002 odrasle osobe u dobi od 18 do 85 godina. Oni koji su vježbali pet ili više dana tjedno, barem po 20 minuta, imali su 43% manje dana sa simptomima prehlade i drugih infekcija gornjih dišnih putova od onih koji se gotovo nisu kretali. Razlika je ostala i kada su se uzeli u obzir dob, tjelesna težina i stres.

Kada se jave prvi znakovi bolesti, intenzivne treninge ipak je bolje preskočiti i dati tijelu odmor.

Foto: Unsplash

6. Odmor i pravodobna reakcija na prve simptome

Grlobolja, umor, curenje nosa, povišena temperatura: kada se jave prvi znakovi infekcije, najbolje je ostati kod kuće, odmarati se i piti dovoljno tekućine. Tako rasterećujemo organizam, a virus ne širimo dalje na kolege i ukućane.

Kod gripe se na posao preporučuje vratiti tek kada je temperatura barem 24 sata normalna, a da pritom nismo uzimali lijekove za snižavanje temperature. I važno je zapamtiti: antibiotici ne djeluju na viruse, pa nisu lijek niti za gripu, ni za prehladu.

Kod otežanog disanja ili boli u prsima odmah potražite medicinsku pomoć. Liječniku se javite i ako temperatura traje dulje od tri dana ili se stanje nakon početnog poboljšanja ponovno pogorša. Kod male djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika bolje je ne čekati i javiti se i ranije.

Foto: Kelly Sikkema

Kome je potreban dodatan oprez

Starijim osobama, kroničnim bolesnicima, trudnicama i zdravstvenim djelatnicima preporučuje se cijepljenje protiv gripe. I da, istina je da cjepivo ne jamči da se nećete zaraziti, ali može značajno smanjiti rizik od težeg oblika bolesti i komplikacija. O tome razgovarajte sa svojim liječnikom, koji najbolje poznaje vaš zdravstveni karton.

Oni koji su cijelu sezonu u kontaktu s puno ljudi, poput prodavača, nastavnika ili vozača, uz navedene navike mogu razmotriti i suplemente za podršku imunitetu, koji uz vitamin C sadrže i druge vrijedne sastojke, kao što je primjerice biljni pigment kvercetin.

Foto: BioPrevent

Čak i najmanji koraci mogu učiniti veliku razliku

Nijedna mjera sama po sebi ne jamči zaštitu, ali zajedno čine veliku razliku: dovoljno sna, prozračen prostor, čiste ruke, raznolika prehrana s dovoljno vitamina C, umjereno kretanje i odmor čim se jave prvi simptomi. Sve ove stavke mogu vam biti od velike koristi u hladnijim i rizičnijim danima.

I dok su svakodnevne navike temelj koji je u vašim rukama, kvalitetni dodatci prehrani mogu biti dobri saveznici kroz cijelu sezonu, osobito kada vam jelovnik ili tempo ne idu na ruku.

Dodaci prehrani nisu zamjena za uravnoteženu i raznoliku prehranu te zdrav način života. Preporučene dnevne doze ne smiju se prekoračiti. Prije uporabe pročitajte upute i upozorenja na deklaraciji proizvoda.