UŠTEDITE VRIJEME I NOVAC
Više štete nego koristi: 9 navika u čišćenju kojih se treba riješiti
Ponekad je očito kada nešto čistite na pogrešan način. No ponekad to shvatite tek kada se dogodi problem, poput oštećenja doma ili čak narušenog zdravlja. Dobra vijest? Ispravljanje loših navika često vam zapravo štedi vrijeme i novac. Evo na što biste trebali obratiti pažnju u svojoj rutini čišćenja
2. Zanemarivanje dubinskog čišćenja.
Površinsko čišćenje je važno, ali jednako je važno i dubinsko. Planirajte redovite dubinske generalke na često zanemarenim mjestima, poput prostora iza namještaja ili unutrašnjosti kućanskih uređaja.
1. Korištenje previše sredstava za čišćenje. Pretjerano korištenje proizvoda može biti skupo i čak pridonijeti onečišćenju zraka u zatvorenim prostorima. Preporučujemo da se držite osnovnih sredstava, poput onih za drvo, nehrđajući čelik i višenamjenskih sredstava, kako biste smanjili negativan utjecaj na okoliš.
2. Zanemarivanje dubinskog čišćenja.
Površinsko čišćenje je važno, ali jednako je važno i dubinsko. Planirajte redovite dubinske generalke na često zanemarenim mjestima, poput prostora iza namještaja ili unutrašnjosti kućanskih uređaja.
3. Korištenje previše deterdženta za rublje. Više ne znači nužno i bolje. Možda mislite da će veća količina deterdženta rublje učiniti čišćim, no uvijek se trebate držati uputa proizvođača.
4. Neredovito usisavanje.
Tepih može izgledati čisto, ali uvijek postoji više nego što se vidi na prvi pogled. Usisavanjem uklanjate nevidljivu prljavštinu i alergene poput grinja i dlaka kućnih ljubimaca. Koliko često trebate usisavati ovisi o tome koliko se prostor koristi, ali i o vašim simptomima (poput kihanja ili curenja nosa).
5. Miješanje sredstava za čišćenje.
Ovo je iznimno važno. „Ako ste se ikada osjećali ošamućeno, dobili glavobolju ili osjetili kratkoću daha tijekom čišćenja, moguće je da ste se zapravo otrovali“, upozoravaju stručnjaci.
6. Raspršivanje sredstava izravno na površine.
Sredstva za čišćenje trebali biste najprije nanijeti na krpu ili spužvu, a ne izravno na površinu. Iako se to može činiti kao nepotreban dodatni korak, takva praksa „sprječava prekomjernu potrošnju i smanjuje udisanje isparavanja“.
7. Nečišćenje alata za čišćenje.
Razmislite, spužve, mopovi i četke svaki put dolaze u kontakt s najprljavijim dijelovima vašeg doma. Ako ih redovito ne perete i ne dezinficirate, mogu postati leglo bakterija, koje zatim ponovno raznosite po površinama.
8. Korištenje neodgovarajućih sredstava na pogrešnim površinama. Površine poput granita, drva, metala ili laminata mogu biti osjetljive na kisele tvari. Korištenje sredstva za staklo na tim površinama neće ih dezinficirati, a s vremenom može uzrokovati oštećenja ili promjenu boje.
9. Nedovoljno dugo ostavljanje sredstva da djeluje. Kod uklanjanja tvrdokornih mrlja strpljenje je ključno. Ostavite sredstva za čišćenje da neko vrijeme djeluju kako bi njihove kemikalije imale učinka.
