VAŽNO JE!
Trebate promjenu! Navike koje uništavaju mentalno zdravlje
Briga o mentalnom zdravlju često postaje sve teža kako raste broj svakodnevnih obveza. Kako bismo se lakše nosili sa stresom, usvajamo razne navike, a ne razmišljamo kako utječu na naš um i tijelo
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku otkrijte koje svakodnevne navike mogu štetiti vašem mentalnom zdravlju.
BESKONAČNO SKROLANJE LOŠIH VIJESTI.
Poznato i kao doomscrolling ili doomsurfing, ova moderna navika označava neprestano pregledavanje negativnih vijesti i uznemirujućeg sadržaja na internetu. Novinar Kevin Roose opisao ju je kao upadanje u mračne „zečje rupe” koje izazivaju tjeskobu, fizičku nelagodu i narušavaju kvalitetu sna.
Prosvjedi protiv rasne nepravde i policijske brutalnosti dodatno su ispunili društvene mreže uznemirujućim sadržajem, što je bilo važno za borbu protiv rasizma. Ipak, višesatno izlaganje prizorima nepravde, patnje i kaosa, bez dovoljno pozitivnih sadržaja, može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje.
Često nastavljamo skrolati u nadi da ćemo naići na neku dobru vijest ili pronaći odgovore na situacije koje ne možemo kontrolirati. Takvo neprestano izlaganje negativnim sadržajima stvara mentalni umor, a dodatni problem predstavljaju dezinformacije koje mogu još više povećati osjećaj tjeskobe.
GLEDANJE U OGLEDALO CIJELO JUTRO.
Svi se ponekad uhvatimo kako kritiziramo vlastiti izgled dok se gledamo u ogledalu. No ako dan započnete usredotočeni na svoj izgled, umjesto na to kako se osjećate i što vas čini sretnima, lako možete pokvariti raspoloženje za ostatak dana.
Ako dan započnete usredotočeni na to kako se osjećate, a ne na to kako izgledate, mogli biste primijetiti veliku razliku u raspoloženju. Tako ćete izbjeći sitnice koje vas mogu opterećivati tijekom cijelog dana, manje ćete biti samokritični i bit ćete nježniji prema sebi.
NEPRESTANE OBAVIJESTI NA MOBITELU.
Obavijesti na pametnim telefonima potiču otpuštanje dopamina, zbog čega lako stvaraju naviku stalnog provjeravanja mobitela. Pretjerano korištenje može dovesti do svojevrsne ovisnosti i pojačati strah da ćete propustiti nešto važno.
BEZUMNO PROVJERAVANJE MOBITELA.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Affective Disorders pokazalo je da kompulzivno ili pretjerano korištenje pametnog telefona može pogoršati simptome depresije, anksioznosti, kroničnog stresa i niskog samopouzdanja. Osim toga, navikava nas na trenutačno zadovoljstvo, slabi pažnju i pamćenje te otežava prirodnu obradu vlastitih misli.
PRETPRAN RASPORED. Ispunjavanje svakog trenutka obvezama često se smatra znakom produktivnosti, no zapravo može imati suprotan učinak. Pretrpan raspored iscrpljuje i tijelo i um, zbog čega vam postaje teže obavljati zadatke jer ne funkcionirate svojim punim kapacitetom.
RUČANJE ZA RADNIM STOLOM. Posao može biti stresan pa se ručak za radnim stolom često čini kao najpraktičnije rješenje, no zapravo može povećati razinu stresa. Ako ne napravite pravi predah, tijelo i um nemaju vremena za oporavak, što povećava rizik od iscrpljenosti i umora te dugoročno smanjuje produktivnost.
JEDENJE ISPRED TELEVIZORA. Kada jedete dok gledate televiziju, manje obraćate pozornost na hranu pa mozak teže prepoznaje osjećaj sitosti. Istraživanja pokazuju da to može dovesti do prejedanja, a s vremenom stvoriti nezdrave prehrambene navike koje povećavaju stres i narušavaju samopouzdanje.
PREVIŠE VREMENA U ZATVORENOM PROSTORU. Nedostatak sunčeve svjetlosti i vitamina D povezan je s većim rizikom od simptoma depresije. Zato redovito boravite na otvorenom i iskoristite sunčeve zrake koje mogu pozitivno utjecati na raspoloženje.
DAVANJE PREDNOSTI ONLINE UMJESTO STVARNIM ODNOSIMA. Slanje poruke umjesto poziva ili e-maila umjesto razgovora licem u lice danas je postalo uobičajeno. Ipak, istraživanja pokazuju da su stvarni kontakti s ljudima važni za osjećaj povezanosti i sreće, osobito u vrijeme kada usamljenost postaje sve veći globalni problem.
POVRŠNI RAZGOVORI. Iako je druženje uživo važno, površni razgovori često ne stvaraju osjećaj stvarne povezanosti i mogu čak pojačati usamljenost. Umjesto toga, pokušajte voditi iskrenije razgovore, postavljati dublja pitanja i otvorenije dijeliti vlastita iskustva kako biste izgradili kvalitetnije odnose.
LOŠE DRŽANJE TIJELA. Jednostavna promjena, poput uspravnijeg sjedenja, može pomoći u ublažavanju simptoma depresije, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry. Pravilno držanje tijela može poboljšati raspoloženje i smanjiti osjećaj umora.
PREKRIŽENE RUKE I NOGE TE ZATVOREN GOVOR TIJELA.
Istraživanja pokazuju da pravilno držanje tijela može povećati samopouzdanje. Otvoreniji stav i položaji u kojima tijelo zauzima više prostora mogu pomoći da se osjećate sigurnije i samouvjerenije.
RAZMIŠLJANJE O SUTRAŠNJIM OBVEZAMA PRIJE SPAVANJA. Planiranje sljedećeg dana neposredno prije odlaska na spavanje može povećati osjećaj tjeskobe. Zbog toga je teže zaspati, san je lošije kvalitete, a manjak odmora otežava kontrolu negativnih emocija i dodatno pojačava stres.
PRETJERANO OKRIVLJAVANJE ZBOG POGREŠAKA. Ako se nakon pogreške odmah počnete vrijeđati ili nazivati pogrdnim imenima, takva navika može ozbiljno narušiti samopouzdanje. Stručnjaci upozoravaju da pretjerana samokritičnost smanjuje osjećaj vlastite vrijednosti i može negativno utjecati na mnoge aspekte života.
NEZDRAVO GRICKANJE. Zdravija prehrana može pozitivno utjecati na raspoloženje jer je zdravlje crijeva usko povezano s mentalnim zdravljem. Smanjenje unosa šećera, kofeina i prerađene hrane može pomoći u smanjenju razdražljivosti i osjećaja mentalne iscrpljenosti.
TEŽNJA SAVRŠENSTVU. Želja da date sve od sebe može biti korisna, ali težnja nedostižnom savršenstvu često ima suprotan učinak. Takav perfekcionizam može izazvati nezadovoljstvo, pretjeranu brigu o tuđem mišljenju i povećati razinu stresa.
SJEDALAČKI NAČIN ŽIVOTA. Sjedilački način života može se činiti neizbježnim, no šteti ne samo tjelesnom, već i mentalnom zdravlju. Redovita tjelesna aktivnost potiče lučenje hormona koji poboljšavaju raspoloženje, smanjuju simptome depresije i pomažu u borbi protiv stresa, pa je vrijedno pronaći vremena za više kretanja.
Redovita tjelesna aktivnost može povećati samopouzdanje, pružiti predah od ekrana i svakodnevnih briga te pomoći da se sa stresom nosite na zdraviji način. Dobrobiti vježbanja osjećaju se i na mentalnom i na tjelesnom zdravlju.
PRETJERANO ILI NEPRAVILNO VJEŽBANJE. Kao i u svemu, pretjerivanje s vježbanjem može imati negativne posljedice. Trening do iscrpljenosti ili izvođenje vježbi nepravilnom tehnikom dodatno opterećuju tijelo i um, zato je važno vježbati umjereno i pravilno, a ne pokušavati nadoknaditi cjelodnevno sjedenje pretjeranim naporom.
OPSESIVNO ILI NEGATIVNO RAZMIŠLJANJE. Neprestano vraćanje na negativne misli navika je kojoj mnogi teško odolijevaju. Takvo razmišljanje može narušiti samopouzdanje, osjećaj vlastite vrijednosti i odnose s drugim ljudima te dodatno pogoršati raspoloženje.
USPOREĐIVANJE S PRIJATELJIMA I PRATITELJIMA. Društvene mreže često potiču uspoređivanje s drugima, što može negativno utjecati na mentalno zdravlje. Takve usporedbe lako izazivaju osjećaj manje vrijednosti, ljubomoru i usamljenost, a istraživanja pokazuju da mogu povećati rizik od depresije i anksioznosti.
GLEDANJE U EKRAN PRIJE SPAVANJA.
San je ključan za fizički i mentalni oporavak te pripremu organizma za novi dan. Plava svjetlost koju emitiraju ekrani ometa proizvodnju melatonina, hormona koji potiče pospanost, zbog čega je teže zaspati i kvalitetno se odmoriti.
NEOPUŠTANJE PRIJE SPAVANJA. Već jedna ili dvije neprospavane noći mogu uzrokovati razdražljivost, umor i slabiju koncentraciju, dok kronični nedostatak sna ozbiljno narušava mentalno zdravlje. Zato prije spavanja izbjegavajte ekrane, ne konzumirajte kofein u drugom dijelu dana i pokušajte se opustiti kako biste lakše zaspali.
VEZE I ODNOSI. Ovo može biti izazovno bez obzira jeste li u vezi ili ne. Ako svoju sreću u potpunosti vežete uz partnera ili vjerujete da će vas tek veza učiniti sretnima, to može narušiti osjećaj vlastite vrijednosti, smanjiti samopouzdanje i povećati razinu tjeskobe.
