Jako su rijetki ljudi koji su potpuno slijepi na boje - češći slučajevi su neprepoznatljivost zelene i crvene, a u najrjeđim slučajevima dogodi se da jedno oko vidi boje, a drugo ne
JESTE LI ZNALI?
Zanimljivosti o očima: Imaju najaktivnije mišiće u cijelom tijelu i trepnu svakih 7 sekundi
Kad bi naše oči govorile, zvučale bi ovako: da bismo trepnule, potrebna nam je samo jedna desetinka sekunde, a trepćemo svakih sedam sekundi, i to 11.500 puta na dan te oko 4,2 milijuna puta na godinu. Sastojimo se od više od dva milijuna dijelova koji svi zajedno rade da biste vi mogli gledati i možemo procesuirati više od 36.000 bita informacija po satu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:33
Naši mišići najaktivniji su u cijelom tijelu, a vanjski mišići koji nam pomažu micati najsnažniji su s obzirom na posao koji rade - 1000 puta su jači nego što je potrebno. Vidimo milijune boja, među kojima su crvena, plava i zelena te puno mješavina istih, a osim boja, ako se mozak “zaigra”, ponekad reagiramo na zvuk.
Neki od naših važnijih dijelova su zjenice, šarenice, rožnice, bjeloočnice i mrežnice. Zjenice su ulaz kroz koji puštamo svjetlo, a tamne su boje da bismo ga mogle apsorbirati. Ipak, najponosnije smo na šarenice jer su jednostavno najljepše. One su zapravo kružni mišić čiji je posao regulirati veličinu zjenice i tako biraju koliko će svjetla propustiti kroz nas.
Znanstvenici su utvrdili da ljudi plavih šarenica potječu od jednog istog pretka kod kojeg se prije od šest do deset tisuća godina dogodila greška mutacija. Prije te osobe kod svih su ljudi naše šarenice bile smeđe.
Rožnica je naš najproblematičniji, ali i važan zaposlenik. Ona je prozirna superleća koja izoštrava sliku, ali i zamućuje ako ima problema. Gotovo svi problemi koje imate s vidom posljedica su lošeg rada rožnice. Sljedeća je bjeloočnica - ona sve naše dijelove drži zajedno i kroz nju prolaze živci koji dalje prenose informacije koje mi prikupimo.
Na kraju dolazimo do naše najvažnije zaposlenice - mrežnice, iz ureda na stražnjoj strani naših jabučica. Ona sadrži vidne stanice, štapiće i čunjiće, koje povezane živčanim vlaknima čine vidni živac te su odgovorne za raspoznavanje boja i svjetla.
Dok ste pod stresom, tužni ili jako veseli, kod nas je poplava, pa moramo otpuštati suze da bismo se ispraznile. Postoji jedna stara priča da, ako prva suza padne iz desnog oka, plačete od sreće, a ako padne iz lijevog, onda od bola ili tuge.
Međutim, ni mi ni znanost nismo sigurni je li to točno. Dok smo male, a naš vlasnik beba, slijepe smo na boje i možemo plakati, ali ne puštamo suze, no to se događa samo od jednog do tri mjeseca.
Jako su rijetki ljudi koji su potpuno slijepi na boje - češći slučajevi su neprepoznatljivost zelene i crvene, a u najrjeđim slučajevima dogodi se da jedno od nas vidi boje, a drugo ne. Psi su, na primjer, slijepi na boje. Pod vodom zbog nas ne možete vidjeti jasno jer smo prilagođene lomu svjetlosti kod zraka.
U vodi je indeks loma svjetlosti jednak kao i kod rožnice pa ne ulazi ispravno dok ulazi u zjenicu. Ronilačka maska ispred vode stavlja sloj zraka i tako popravlja indeks loma pa opet vidimo jasno.
Naš najveći neprijatelj je dijabetes, čija je komplikacija dijabetička retinopatija. U zadnjoj fazi ta nas bolest toliko izmaltretira da potpuno oslijepimo, a najveći je problem što u ranim fazama kod nas uopće nema simptoma, sve dok ne počnemo postupno gubiti vid.
To se događa jer retinopatija utječe na žile u mrežnici pa one oteknu i iz njih tekućina curi u sredinu oka. Osim toga može potaknuti stvaranje novih krvnih žila u mrežnici koje nam dalje smetaju u radu.
Jako smo osjetljive tako da bilo koje strano tijelo koje nas pogodi može izazvati trajna oštećenja. Za obranu imamo obrve, trepavice i kapke - oni nas mogu zaštititi od prašine ili znoja, ali jako teško od, primjerice, lopte ili metka iz zračne puške.
Trodimenzionalnu sliku dobivate kad mozak obradi sliku svakog od nas, spoji te stvori dubinu i visinu. Prvi fosili naših predaka pronađeni su prije oko 540 milijuna godina i razvili su se u mnoštvo različitih oblika poput naših kompleksnih rođaka kod mrava. Oni imaju dva oka kao i vi, ali se svako sastoji od mnogo malih.
Prema drugoj strani ljestvice, naše sestre na divovskim lignjama mogu biti promjera 30 cm, velike kao lopte za plažu. Kod kameleona možemo raditi što nigdje drugdje ne možemo - gledati svako u svoju stranu istodobno, a neke životinje poput crva nisu nas imale potrebu razviti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
