Žarište za klimatske promjene nalazi se na vrhu svijeta, Arktik dolazi u fokus Europske unije

Krhak i izloženi klimatskim promjenama, Arktik se zagrijava tri puta brže od ostatka planete. Kako se smrznuto tlo topi, ugljični dioksid i metan zarobljeni u njemu ispuštaju se u atmosferu, što dodatno doprinosi globalnom zatopljenju.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

VIDEO

Ovako će Split i Zadar izgledati 2050. | Video: 24sata/pixsell

Michael Mann, posebni izaslanik EU-a za pitanja Arktika, opisuje trenutačnu ekološku situaciju na Arktiku kao izuzetno ozbiljnu. Upozorava: 'Sve je gore i gore'. 

Posljedice se osjećaju drugdje. Smatra se da su ekstremni događaji u Europi, poput neobično obilnih snježnih padalina u Grčkoj i Španjolskoj prošle zime, povezani sa zatopljenjem u najsjevernijim regijama. 

- Arktik je glavni osumnjičeni za veće promjene u uvjetima na sjevernoj hemisferi - rekao je dr. Steffen Olsen, istraživač u području klime na Danskom meteorološkom institutu u Kopenhagenu.

Budući da je Arktik žarište globalnih klimatskih promjena, mogućnost boljeg prognoziranja zagrijavanja Arktika mogla bi pomoći u ublažavanju utjecaja zagrijavanja, kako na Arktiku, tako i drugdje.

EU se priprema prilagoditi brzim promjenama koje se bilježe na Arktiku. Jedan od ciljeva misija EU-a, naime 'Prilagodba klimatskim promjenama', je priprema novih strategija i rješenja te osnaživanje zajednica da predvode transformaciju društva. Misija EU-a 'Obnova našeg oceana i voda do 2030.' uvest će inovativna rješenja na razini sliva (morski sliv i riječni sliv) putem 'svjetionika' misije od koji će svaki voditi prema jednom od ciljeva misije. Jedna od inicijativa svjetionika koja pokriva atlantski i arktički morski sliv vodi prema cilju misije zaštite i obnove morskih ekosustava i biološke raznolikosti.

Nova politika EU-a za Arktik također je na pomolu, a bavit će se novim izazovima i prilikama.

Zašto klimatski modeli nisu bolji u prognoziranju zagrijavanja Arktika?

Postojeći klimatski modeli obično opisuju fiziku velikih procesa u atmosferi i oceanu, poput atmosferskih mlazova ili načina na koji se led povlači. Međutim, mnogi fenomeni manjih razmjera nisu dovoljno zastupljeni. To se posebno odnosi na prognoze za Arktik, kojima nedostaje točnost.

- Pored nesigurnosti u predstavljanju različitih aspekata atmosfere, također vidimo da su putevi oceanskih struja od sjevernog Atlantika do Arktika slabo zastupljeni u našim modelima - rekao je dr. Olsen.

Zajedno sa svojim kolegama, projektom Blue-Action koji financira Horizon 2020, dr. Olsen ima za cilj poboljšati način modeliranja i klimatskog prognoziranja na sjevernoj hemisferi, uključujući Arktik. U fokusu im je varijabilnost od godine do godine i između desetljeća. Često nedostaju prognoze u ovim vremenskim okvirima srednjeg raspona, unatoč njihovom potencijalu da otkriju značajne detalje o klimatskim promjenama.

- To može značiti da imate niz godina u kojima uvjeti ne slijede linearniji pravac (predviđenih) scenarija. Na primjer, tendencija zagrijavanja može se preokrenuti za nekoliko godina - objasnio je dr. Olsen.

ANALIZA Klimatske promjene već utječu na 85% svjetskog stanovništva?

Članovi tima Blue-Action prvo su proveli nekoliko složenih pokusa u kojima su mogli identificirati prednosti i nedostatke postojećih klimatskih modela. Zatim su uspjeli izvršiti poboljšanja, na primjer, uključivanjem dodatnih podataka, kao što je učinak pukotina u arktičkom morskom ledu na toplinski tok. Također su smislili kako predvidjeti ključne komponente koje pridonose promjenama atmosfere nad sjevernim Atlantskim oceanom. Poznato je da ti čimbenici imaju veliki utjecaj na zimske uvjete u Europi.

Od predviđanja ribljih stokova do ranog upozorenja na toplinski val

Ovi poboljšani klimatski modeli korišteni su za razvoj novih sustava predviđanja. Tim je razvio sustav koji može prognozirati određene riblje stokove u sjevernom Atlantskom oceanu tijekom razdoblja od 10 godina, na primjer, promjene kao što su fluktuacije temperature površinske vode igraju ulogu u tome kada će ribe migrirati i razmnožavati se.

- Ovo je prvi put da ćete vidjeti predviđanja ribljih stokova godinama unaprijed, na temelju prognoziranja klimatskih modela - rekao je dr. Olsen.

Također su stvorili sustav ranog upozoravanja za europske regije kako bi smanjili utjecaj toplinskih valova na zdravlje ljudi, koji su uzrokovali više smrtnih slučajeva na kontinentu nego bilo koji drugi ekstremni vremenski događaj u posljednjim desetljećima. Kombinirajući njihove nove klimatske modele s podacima o smrtnosti od topline iz 16 zemalja, sustav omogućuje poduzimanje preventivnih mjera ako se očekuju visoke temperature.

KLIMATSKE PROMJENE Ovogodišnji rujan jedan je od najtoplijih od početka mjerenja

- To je bio jedan vrlo obećavajući razvoj tijekom istraživanja - rekao je dr. Olsen.

Najbolje iskorištavanje dobrih opažanja

Bolja uporaba postojećih nadzornih sustava također bi mogla pomoći u poboljšanju klimatskih modela. Dr. Thomas Jung, voditelj odjela za klimatsku dinamiku na Institutu Alfred Wegener u njemačkom Bremerhavenu, sa svojim kolegama, također je imao za cilj poboljšati klimatske prognoze na Arktiku u sklopu projekta APPLICATE, dijelom istražujući ulogu opažanja.

- Potrebna su vam opažanja na pravom mjestu, a nakon što imate dobra opažanja, morate ih iskoristiti na najbolji mogući način - rekao je dr. Jung.

Tim je proveo eksperimente u kojima su uklonili određene vrste promatranja iz klimatskih modela Arktika kako bi vidjeli kako će to utjecati na prognoze. Otkrili su da su mikrovalna promatranja sa satelita, koja mogu ukazivati na temperaturu i razinu vlage, imala najznačajniji utjecaj na srednjoročne prognoze.

Cilj projekta bio je i razvoj detaljnijih i točnijih klimatskih modela srednjeg raspona za Arktik koji bi se mogli staviti u praktičnu uporabu. Kako bi osigurali da budu općeprihvaćeni, udružili su se sa stručnjacima za modeliranje iz europskih centara za vremenske prognoze. Budući da na kontinentu postoji nekoliko arktičkih zemalja, poput Norveške, Islanda, Danske, Švedske i Finske, naprednije vremenske prognoze koristile bi lokalnim donositeljima politika, poduzećima i ljudima kako bi se mogli bolje pripremiti za nadolazeće promjene.

Povezanost arktičke klime s nižim geografskim širinama

Kako bi shvatili kako klimatske promjene na Arktiku utječu na južnije regije, znanstvenici su proveli pokuse s više klimatskih modela. Usredotočili su se na razumijevanje fizičkih mehanizama putem kojih bi zagrijavanje na Arktiku utjecalo na klimu i vrijeme na nižim geografskim širinama.

Rezultati tima sugeriraju da bi se veza između klimatskih promjena na Arktiku i ekstremnih vremenskih događaja u Europi i Sjevernoj Americi mogla precijeniti.

Postoji veza; nema sumnje u to. No, vjerojatno nije tako velika kao što sugeriraju opažanja - primijetio je dr. Jung. 

Postoji još jedna veza između zagrijavanja Arktika i onoga što se događa i na nižim geografskim širinama. Klimatske promjene u polarnim regijama ne uzrokuju prvenstveno njegovi stanovnici, već emisije koje proizvodi ostatak svijeta.

- Problem se mora rješavati globalnije - rekao je Mann.

Ambiciozan akcijski plan za klimu za Arktik

U pokušaju da učini upravo to, politika za Arktik Europske unije (EU) ima za cilj suzbijanje učinaka klimatskih promjena u regiji, kao i promicanje održivog razvoja i međunarodne suradnje. Rješavanje odmrzavanja vječnog leda na Arktiku jedno je od pitanja kojim će se baviti. Sateliti koji su dio programa Kopernik EU-a, na primjer, mogu pomoći u praćenju promjena jer mogu mjeriti debljinu smrznutog tla.

- Mislim da će Kopernik odigrati veliku ulogu - rekao je Mann.

Nova politika također će ciljati na crni ugljik - ili čađu. Privlači sunčevu svjetlost i toplinu kada se taloži na snijegu i ledu na Arktiku, doprinoseći zagrijavanju. Međutim, trenutačno je teško pratiti promjene u tim emisijama: postoji nekoliko mjesta za praćenje kao i velikih područja na kojima se ne provode promatranja.

STANJE JE ALARMANTNO Od 2009. do 2018. nestalo čak 14% koraljnih grebena u svijetu

Uspostavljanje nadzornih stanica mora biti polazište. Nadajmo se da će EU u tome  pomoći - istaknuo je Mann. 

Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.