Nekad je na dijabetes otpadalo 2,7 posto od ukupnih smrti godišnje, lani čak 7,8 posto, a postotak kod žena još je i viši, što ukazuje na to da prevencija te bolesti mora doći u fokus
EVO OD ČEGA UMIREMO
Zdravlje gubimo u 58. godini, a prosječni Europljanin ima preko 63 godine zdravog života
Ishemična bolest srca i visoki krvni tlak i dalje su dva najčešća uzročnika smrti u Hrvatskoj, no za razliku od razdoblja otprije desetak godina, kad su ih slijedile cerebrovaskularne bolesti, zloćudne novotvorevine dušnika i pluća te rak debelog crijeva, 2022. godine na trećem mjestu po udjelu u ukupnoj smrtnosti nalazi se dijabetes.
POGLEDAJTE VIDEO: Važnost redovitih kontrola šećera u krvi
:
Pokretanje videa...
01:12
Vrlo je veliki porast udjela smrti koje se mogu povezati s tom bolešću: 2010. godine na taj je uzročnik otpadalo tek 2,73 posto ukupnih smrti, a lani čak 7,8 posto, pokazuju podaci koje je upravo objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
To, bez sumnje, upućuje na to da će se morati mijenjati fokus na prevenciji u zdravstvenom sustavu, dok se kod raka pluća i raka debelog crijeva, koji su danas po smrtnosti iza šećerne bolesti, može pretpostaviti da su nacionalni programi ranog otkrivanja i liječenja ipak počeli davati rezultate. Inače, dijabetes je češći uzročnik smrti kod žena (8,9 posto) nego kod muškaraca (6,9 posto).
Kad je riječ o prirodnom kretanju stanovništva, Hrvatska je i u 2022. zabilježila minus od 23.096 stanovnika, odnosno toliko je više umrlih u odnosu na broj rođenih. Po tome se ne razlikujemo bitno od većine zemalja EU, pogotovo nakon što je pandemija COVID-a od 2020. do 2022. dovela do povećanog broja smrti. Zbog toga je došlo i do promjene očekivanog trajanja života, odnosno pretpostavljene dobi.
Tako se očekivano trajanje života pri rođenju za oba spola u EU lani u prosjeku kretalo oko 80,7 godina, a u Hrvatskoj 77,7 godina. Prosječna dob doživljenja pri rođenju za EU za muškarce iznosi 78 godina, a za žene 83,4 godine. U Hrvatskoj su ta očekivanja manja: 74,8 (za muškarce) i 80,8 (za žene).
Ako se, pak, gleda očekivano trajanje života za one koji su navršili 65 godina, europski građani tu stoje puno bolje od Hrvata. Naime, procjene pokazuju da 65-godišnjake u EU čeka još 17,1 godina života (u Hrvatskoj 15,3), dok Europljanke u toj dobi mogu očekivati da će poživjeti još 21,2, a Hrvatice tek 18,6 godina.
Europska statistika pokazuje i da su nam puno veće šanse da ćemo oboljeti mlađi nego što u prosjeku obolijevaju građani EU. Kad se gleda od trenutka rođenja, europski prosjek kaže da građane EU čeka 63,1 godina zdravog života, dok procjene u Hrvatskoj kažu da nas zdravlje u prosjeku dobro služi do 57,9 godina.
POGLEDAJTE VIDEO: ŠTO KUPUJETE NA BLACK FRIDAY?
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
