Hladna i jaka zima 1929. 'pokosila' je i Liku gdje je palo više od dva metra snijega. Za nezaposlene i beskućnike gradske vlasti su u Vlaškoj ulici otvorili i javnu grijaonicu
NA DANAŠNJI DAN
Zima stoljeća: Konji su prelazili preko zaleđene Save, palo 100 cm snijega u Zagrebu preko noći
Dana 12. veljače 1929. godine u Zagrebu je palo 100 centimetara snijega preko noći. Nazvali su je tad "zimom stoljeća". Ova hladna i jaka zima ranije je "pokosila" Liku gdje je palo više od dva metra snijega. Za neke dijelove se pričalo da je palo i preko 8 metara snijega. U starim zapisima pisalo se da se krumpir smrznuo, a strahovalo se da će propasti i pčelinje košnice. Vladala je glad. U Gospiću je tog dana izmjereno 'minus 36', najniža temperatura ikad u Hrvatskoj. Zagreb je bio okovan. Sava je bila potpuno zaleđena i preko nje su mogle prijeći konjske zaprege. Na Trgu bana Jelačića, kolodvoru i današnjem Kvaternikovom trgu nalazile su se ogromne peći s koksom na kojima su se ljudi grijali.
Za nezaposlene i beskućnike gradske vlasti su u Vlaškoj ulici otvorili i javnu grijaonicu te su tamo dijelili čaj i komad kruha. Žice su popucale pa su se telegrami za Zagreb slali preko Trsta.
Te zime cijela Europa se smrzavala. Čak su i na Siciliji tih dana izmjerili minus 26 stupnjeva Celzijusa.
Kovačević patentirao izum
Inženjer Ferdinand Kovačević smatra se jednim od pionira hrvatske telegrafije. Izumio je niz poboljšanja električnog telegrafa pa je 1872. u cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju uveden Kovačevićev poboljšani telegrafski aparat. Godine 1874. izumio je dupleksnu i kvadripleksnu telegrafiju koja je omogućavala slanje više poruka odjednom preko jedne žice (više nije bilo potrebno nekoliko žica da se prenese više poruka u isto vrijeme) unaprijedivši tako Morseov izum električnog sustava za prijenos poruka. Taj je izum patentirao u bečkom patentnom uredu 12. veljače 1876. pod brojem 4353. Sličnu patentnu ispravu pod brojem 2035/875, s istim datumom, izdalo je i mađarsko ministarstvo u Budimpešti. O tome su izvijestile Narodne novine.
Ukraden 'Vrisak'
Edvard Munch naslikao je četiri verzije slike "Vrisak", koje su nekoliko puta bile na meti kradljivaca. Tog 12. veljače 1994. četiri kriminalca provalili su u Nacionalni muzej u Oslu i odnijeli "Vrisak" i za njega navodno tražili milijun dolara. Nakon dva mjeseca je pronađen neoštećen.
Više vremeplova pročitajte OVDJE.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
