Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Promocija slikovnice na Interliberu 10. studenoga oduševila je mlade posjetitelje, a Ansambl LADO planira održati 'Školski sat s Ladom' u prosincu, gdje će se djeca aktivno uključiti u folklorne aktivnosti
Promocijom na Interliberu 10. studenoga Ansambl LADO zaključio je ovogodišnja predstavljanja slikovnice „Mačka Lada i Lado” i oduševio male posjetitelje. Već 1. prosinca Ansambl organizira „Školski sat s Ladom”, koji se od prošle godine održava u velikoj dvorani Lisinskog pred čak 1800 djece, a slijede i brojni nastupi jedinog profesionalnog nacionalnog folklornog Ansambla. Sve je to bio povod za kratki razgovor s umjetničkom direktoricom Ansambla LADO i autoricom slikovnice Zrinkom Posavec. Otkrila nam je kako je u glavni lik o slikovnici postala mačka, zašto vjeruje da se publika gradi odmalena i što LADO sprema za sljedeću godinu.
Djeca danas odrastaju okružena sadržajima na ekranima, a LADO im je ponudio slikovnicu. Kako je došlo do te ideje?
- Slikovnicu je kao ideju prvi put 2022. iznijela ravnateljica Ansambla Ileana Jurin Bakotić i pozvala me da se uključim. Tada još nisam bila umjetnička direktorica, a na slikovnici smo nastavili raditi i nakon što je 2024. počeo moj mandat. Put do njezina stvaranja bio je nešto dulji pa smo je publici predstavili tek ove godine u ožujku. Drago mi je što je imamo jer velik dio energije ulažemo upravo u najmlađe. Vjerujemo da se publika gradi odmalena, a pjesme, plesovi, nošnje i običaji djeci su bliski i zanimljivi.
Kako je u slikovnicu o folkloru zalutala mačka?
- Nametnula se sama. Moja susjeda ima mačku koju sam često viđala na fotografijama, svaki put drukčije odjevenu, i to mi je bilo jako zanimljivo. Mačke su pokretljive, imaju vješta tijela i lako ih je zamisliti kako plešu, a vole ih i djeca i odrasli. Učinilo mi se da bi upravo mačka mogla djecu uvesti u svijet LADA.
Slikovnica nije samo priča za laku noć, djeca iz nje i nešto nauče. Tko je za to zaslužan?
- Velik dio zasluga pripada ilustratoru Dominiku Vukoviću, pred kojim je bio zahtjevan zadatak da spoji maštu sa stvarnošću i tradicijskom kulturom. Urednica Monika Herceg donijela je neke od ključnih ideja i njezina je zasluga što djeca iz slikovnice mogu ponešto naučiti o LADU i hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Na slikovnici smo dugo radili, uz brojne promjene i dorade, a zahvalni smo i izdavačkoj kući Bodoni što je prepoznala projekt.
Slikovnica je u prodaji od veljače, a s njom ste obišli Osijek, Šibenik, Split i Rijeku. Što se događa kada se najmlađi susretnu s Ladom?
- Reakcije su sjajne i kod djece i kod odraslih. Pozivaju nas vrtići i škole iz cijele Hrvatske, a mnoge je učiteljice obrađuju na satovima glazbene kulture, ali i prirode i društva, pa čak i tjelesnog odgoja. Promocije smo osmislili kao male scenske susrete. Djeca s umjetnicima LADA pjevaju, sudjeluju u priči i na kraju zaplešu na plesnoj radionici. Posebno je lijepo vidjeti njihovu radost kad zaplešu s nama. Želimo da kroz igru, pjesmu i pokret nešto nauče i osjete koliko je tradicijska kultura živa, bliska i zabavna.
'Školski sat s Ladom' jedan je od projekta kojim najmlađima želite približiti tradicijsku kulturu, a prošle se godine preselio u veliku dvoranu Lisinskog. Kakav je osjećaj nastupati pred 1800 djece?
- Organiziramo ga već deset godina, a od prošle godine u partnerstvu s Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog. Nastupati pred tolikom publikom dojmljivo je iskustvo i za izvođače i za djecu. Riječ je o kraćem koncertu za školarce. Uz ples i glazbu, voditelj im na blizak i razumljiv način približava plesove, pjesme i običaje. Reakcije su fantastične i potvrđuju nam koliko je važno djeci sustavno predstavljati tradicijsku kulturu.
I sami ste u folkloru odmalena. Biste li voljeli da se djeca nakon koncerta zainteresiraju za folklor?
- Iz vlastitog iskustva znam koliko mi je folklor dao, ne samo umjetnički nego i ljudski. Razvija motoriku, osjećaj za glazbu i pokret, potiče zajedništvo i druženje. Zato nam cilj nije samo stvoriti buduću publiku nego potaknuti djecu da se i sama počnu baviti tradicijskom kulturom, u lokalnim kulturno-umjetničkim društvima ili jednoga dana u profesionalnom ansamblu poput LADA. Voljela bih da to doživi što više djece.
Je li dovoljno dobro plesati da biste postali Ladovac?
- Kako piše i u našoj slikovnici, svaki Ladovac mora proći audiciju! Ovisno o tome za koje se mjesto kandidat prijavljuje, provjeravamo pjevačke, plesne ili sviračke vještine. No audicija je tek početak. Od izvođača očekujemo svestranost, da zna cijeli repertoar i da se može brzo presvući, preuzeti drugu ulogu ili uskočiti na drugo mjesto. Za to treba mnogo iskustva, discipline i svakodnevnog vježbanja, a upravo se tako gradi kvaliteta po kojoj je LADO prepoznatljiv. Svi koje zanima taj put mogu nam se predstaviti na oglednim satima, a sljedeći održavamo 8. prosinca u Ladu.
Studeni i prosinac za LADO su najgušći dio godine. Kako ih vi doživljavate?
- Obožavam kraj godine, posebno studeni i prosinac. Drag mi je još od mladosti, a danas ga doživljavam i kao vrijeme kad u LADU zaokružujemo sve što smo napravili. Trenutačno smo u jeku tradicionalnih godišnjih plesnih koncerata, a usporedno pripremamo božićne koncerte. Iza nas je bogata godina puna programa, putovanja i susreta s publikom, no već radimo i na novim projektima.
Kažete da pripremate nove projekte. Možete li nam otkriti barem dio?
- Planova je mnogo i već su prilično razrađeni. Na scenu se vraća program „Ladarice i Orkestar”, u nešto izmijenjenom izdanju i s nekim starim, ponovno otkrivenim skladbama. Posebno se veselimo novom plesnom programu „Sablje i svadbe” kojim ćemo predstaviti mačevske plesove i svadbene običaje, a koji pripremamo za kraj 2027. Očekuju nas i brojne reprize, među njima „Agnec Božji”, a pripremamo i novi adventski program te gostovanja po Europi, ali i preko oceana. Veseli me što u Ansamblu ima toliko kreativne energije i što se naši planovi doista ostvaruju.
24sata © 2026
