Ako zbog ničeg drugog zbog ovog trebate voljeti vukove

Vukovi su kroz povijest uglavnom prikazivani u negativnom kontekstu, najčešće potpuno neopravdano.

 Ne treba nas zato čuditi činjenica da se većina ljudi danas boji vukova. Iako ih nikad, osim u zoološkom vrtu ili na televiziji nisu vidjeli. A vjerojatno, s obzirom na njihovu (malo)brojnost to se niti neće dogoditi.

Vukovi u Hrvatskoj

Prema podacima s web stranice www.life-vuk.hr rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj neznatno se mijenjala u odnosu na prethodne godine.

Populacije vukova danas se kreću na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.

Prema podacima za 2013. godinu populacija vukova u Hrvatskoj kreće se između 142 i 212 jedinki. Unutar Hrvatske živi 26 čopora, a neki od njih 'žive' unutar dvije ili tri županije.

Također, postoje i 23 granična čopora koji se kreću Hrvatskom, BiH i Slovenijom.

Zašto trebamo voljeti vukove?

Blog.discovery.com navodi razloge zašto bi ljudi trebali voljeti vukove. Ako ne voljeti, barem ih se prestati bojati.

Vukovi ne jedu ljude

Već smo naveli zašto se ljudi bolje vukova, ali vukovi su kad je strah u pitanju u istom položaju kao i morski psi. Ljudi ih se boje, iako ih nikad nisu vidjeli. Također, vukovi se ne hrane ljudskim mesom. 

Za Hrvatsku podatke ne znamo, ali na području SAD-a u posljednjih 100 godina zabilježena su samo dva smrtna slučaja ljudi koje su uzrokovali vukovi. S druge pak strane psi kućni ljubimci svake godine  ubiju desetke ljudi, ali ih se gotovo nitko ne boji.

Vukovi su poput nas ljudi

Dugo vremena  vukove se povezivalo s vukodlacima i stvara se slika o krvoločnim 'vođama' i ostalim članovima čopora koji će zaklati i pojesti sve što im se nađe na putu.

 Jedina istina od navedenog jest da vukovi žive u čoporu, a  članovi čopora međusobno su povezani slično nama ljudima. Primjerice, dok majka i otac love večeru o mladuncima često brinu stričevi i tetke ( ostali članovi čopora).

Vukovi su prirodni 'selektori'

Nažalost, urbanizacija je dovela do toga da je čovjek prometnicama i kućama došao na prirodno stanište vukova te su vukovi, žele li preživjeti prisiljeni napadati stoku jer drugog izbora nemaju. 

Međutim u divljini daleko od čovjeka vukovi rade prirodnu selekciju ubijajući slabije jedinke ( bolesne, ozlijeđene, starije). Vukovi se brinu da u ekosustavu ostaju samo zdrave životinje.

Koliko vukovi utječu na ekosustav vrlo dobro ilustrira primjer Yellowstonea, najvećeg nacionalnog parka u SAD-u. 

Naime, na tom području vukovi su u jednom trenutku potpuno istrebljeni. Dovelo je to do toga da losovi nisu imali prirodnog neprijatelja te je njihov broj naglo porastao.

 Kako je broj losova rastao, a njihova ispaša se povećavala počele su nestajati različite biljke važne za ekosustav. Posljedice su počeli osjećati dabrovi, ribe, ptice i mnogi drugi oblici života na području parka.

Sve se počelo vraćati u normalu tek nakon 1995. godine. Pogađate zašto? Čovjek je na područje parka vratio vukove, a vlasti su zabranile njihovo ubijanje.

Vukovi su dobri za gospodarstvo

Upravo bi primjer Yellowstonea trebao bit putokaz kako se treba odnositi prema vukovima jer osim što su u ravnotežu vratili ekosustav utjecali su na američko gospodarstvo. 

Od ljudi poput znanstvenika, istraživača i pustolova koji na područje parka  dolaze promatrati vukove gradovi na području parka godišnje zarađuju desetke milijuna dolara.