Sezona krpelja: Što učiniti ako prenese zaraznu bolest psu?

Rubrika ZOOrdinacija mjesto je za sve ljubitelje životinja, vlasnike kućnih ljubimaca kao i one koji to tek planiraju postati. Želite li znati što muči vašu mačku, psa, papigu, zeca ili bilo koju drugu malu životinju veterinar Goran Azenić pronaći će odgovor. Stručnjaku za male životinje možete se obratiti sa svim pitanjima koja vas muče, bilo da ne znate kako prepoznati je li papiga doista mlada u pet centru, zašto je vaš ljubimac promijenio raspoloženje ili sumnjate na neku infekciju. 

Sva svoja pitanja šaljite nam na mail zoordinacija@24sata.hr, a Goran će vam odgovarati svaki tjedan. Sve čitatelje koji su u mogućnosti molimo da pošalju i fotografiju ljubimca kako bi veterinar dobio što bolji uvid. Goran Azenić je vlasnik veterinarske ambulante za kućne ljubimce VET - svijet koju je otvorio 2009.

Prijenos bolesti s jednog na drugog psa

Poštovanje, imam jedno pitanje. Naime, mužjak pekinezera nam se zarazio babeziozom, vodili smo ga kod veterinara i sad je bolje. Međutim, ženka sada ima iste simptome. Je li moguće da joj je prešlo od mužjaka ili ju je ujeo novi zaraženi krpelj? Može li ona ozdraviti bez lijekova?

Babeziozu šire krpelji, a ne psi

Poštovani,

Ako se i kod kuje radi o babeziozi onda ju je i ona dobila putem zaraženog krpelja. Babezioza ili piroplazmoza je parazitarna bolest koju uzrokuju intraeritrocitni (nalaze se u crvenim krvnim stanicama krvi) paraziti iz roda Babesia. Bolest je enzootske (što znači da je pojava vezana uz određeno geografsko područje: središnja Hrvatska) i sezonske prirode (najčešće se pojavljuje u proljeće i rano ljeto, te za kišne i tople jeseni) no, zbog promjene klime (blage zime i vlažna ljeta) bolest se javlja zimi i ljeti.

Bolest se prenosi sa životinje na životinju krpeljima šikare (iz roda Ixodes) koji su aktivniji tijekom toplog i vlažnog vremena, pa se bolest češće javlja u to doba godine. Pas se inficira kada zaraženi krpelj siše krv te putem sline izbacuje parazite u krv psa i oni ulaze u eritrocite. Razmnožavanjem Babesia u eritrocitima dolazi do pucanja eritrocita, što ima za posljedicu smanjenje broja crvenih krvnih stanica odnosno razvija se anemija. Da bi krpelj mogao zaraziti psa, mora najmanje od početka sisanja proći 24 do 48 sati. Nezaraženi krpelj može se zaraziti kada siše krv psa sa zaraženim eritrocitima.

Bolest se očituje širokim rasponom kliničkih znakova, što ovisi o patogenosti vrste i soja Babezije, starosti, kondiciji i općem stanju životinje. Ukoliko je parazit slabo patogen i ukoliko je unesen mali broj Babezija u krvotok pasa može se dogoditi da pas preživi bez terapije, no u velikoj većini slučajeva takvi su ishodi letalni.

Najčešće se javlja u akutnom obliku s povišenom temperaturom, depresijom, slabošću, gubitkom apetita, probavnim smetnjama (proljevom ili zatvorom). Zbog razvoja anemije sluznice mogu postati blijede, pa čak i žute. Životinja otežano diše, a rad srca je ubrzan. Životinje su nezainteresirane za okolinu. Javlja se i hemoglobinurija mokraće koja je tamnija, crveno-smeđe boje. U krvnoj slici nalazimo anemiju, trombocitopeniju (smanjen broj trombocita), bilirubinemiju (povećan broj bilirubina), te hipoalbuminemiju (smanjena količina serumskih bjelančevina).

Dijagnozu postavljamo temeljem kliničke slike, poznavanja epizootiološke situacije (enzootska područja), nalaz krpelja i sezonskog pojavljivanja. U krvnom razmazu moguće je naći parazita.

Liječenje je najčešće uspješno ako se započne na vrijeme. Kod nas se najčešće koristi Imidocarb diproprionat "Imizol" koji se primjenjuje potkožno jednokratno s razmakom 2-3 tjedna. Uz specifičnu terapiju daju se antibiotici za sprječavanje sekundarnih infekcija, vitamini, infuzija, a ako je potrebno i transfuzija krvi. Psi koji prebole piroplazmozu ostaju subklinički inficirani što znači da mogu ponovo oboljeti kad im padne imunitet.

Iako postoje vakcine koje se mogu dati u profilaktičke svrhe, trenutno je kod nas preporuka da se psi redovito tretiraju preparatima protiv krpelja produljenog djelovanja u optimalnoj dozi, te cijele godine ponavlja u optimalnim intervalima.

 Mačka stalno ima kraste

Imam mačku koja je po riječma veterinara najvjerojatnije alergična na hranu. Hranim ju samo isključivo hipoalergenom hranom na preporuku veterinara. Bez obzira na to, ona je učestalo puna krasta, koje svaki put kod posjeta veterinaru prezentiraju kao alergiju na hranu  ili možda nešto sasvim drugo. Kod pregleda uvijek dobije Depo medrol 40 mg/ml  i Tardomyocel 100 ml, pa je onda jedno vrijeme sve uredu. Kad to prestane djelovati počinje se lizati i češkati, a na koži se pojavi puno ranica.

Mačka je nađena na cesti i ne zna se njezina točna starost, ali pretpostavlja se da je stara oko dvije do tri godine. Kad je nađena je liječena od šuge.. U stanu je i bez mogućnosti je izlaska van, nije u kontaktu sa drugim životinjama niti biljkama, tretirana je protiv buha i ostalih nametnika . Postoji li mogućnost da je nešto drugo uzrok tim ranicama? Molim preporuku koju pretragu treba obaviti da se konačno otkrije uzrok tome.

Isključite alergiju na hranu

Poštovana,

Ako se sumnja na hranu, možete svoju ljubimicu staviti na posebnu dijetu s kojom možete isključiti ili potvrditi hranu kao uzrok njezinih problema. Hrana se zove z/d od Hill s –a. Kad macu stavite na ovakvu dijetu ona ne smije ništa drugo jesti osim te hrane kako bi bili sigurni u rezultat. 

Također  trebalo bi isključiti i druge bolesti npr. parazitarne prirode (demodex, šugarci, ušni šugarci i sl.) metodom kožne strugotine. Obzirom da je već liječena od šugaraca moglo bi se raditi o recidivu. Alergološko testiranje također dolazi u obzir.