Šišmiš vampir ima oštre zube i hrani se krvlju, čak i ljudskom!

Šišmiši su životinje koje se  uglavnom spominju u negativnom kontekstu. Portal thedailygreen.com donosi zanimljivosti o šišmišima koje možda niste znali.

Šišmiši oprašuju cvijeće

Leptiri i pčele najpoznatiji su oprašivači cvijeća. No, jeste li znali da neke vrste šišmiša također oprašuju cvijeće čijim nektarom se hrane. Manji su od klasičnih šišmiša, imaju dugačke njuške i jezike.

 Većinom žive u Africi, jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku, SAD-u i Meksiku. Šišmiši oprašivači igraju važnu ulogu u tim ekosustavima. Ljudi ih smatraju pozitivnim životinjama jer im pomažu oprašivati poljoprivredne kulture ili pak pomagati u borbi protiv kukaca.

Šišmiši vampiri

Šišmiši su zaista vampiri, konkretnije tri vrste vampira hrane se krvlju. Međutim ne žive u Transilvaniji, već u Srednjoj i Južnoj Americi. Imaju oštre zube i hrane se krvlju sisavaca.

 Najčešće stoke ili peradi, a iznimno ako nemaju drugih izvora hrane mogu napasti čovjeka. Od ozbiljnih fizičkih ozljeda za čovjeka je puno veća opasnost da im ove životinje prenesu bjesnoću jer tijekom noći ove vrste šišmiša mogu se hraniti s nekoliko različitih životinja.

Šišmiši 'vide' ušima

Šišmiši nisu slijepi, naprotiv jako dobro vide. Budući da su većinom noćne životinje, kroz mrak se kreću pomoću eholokacijskog sustava.

 Konkretnije, šišmiši kroz nos i usta ispuštaju zvučne signale koji se odbijaju od prepreka poput stabala ili plijena ponovno se vračajući šišmišima koji poruke love ušima. 

Zato se kaže da šišmiši vide ušima. Osim za orijentaciju eholokacijom šišmiši love plijen. U mraku će bez problema uhvatiti komarca tako da se ne trebate bojati da će vam se zaplesti u kosu. 

Tajanstvena bolest šišmiša

Sindrom bijelog nosa bolest je prepoznatljiva je po gljivicama na njušci i krilima. Prvi put pojavila se u SAD –u 2006. godine, a dijagnosticirana je kod devet vrsta šišmiša, a od nje je uginulo više od milijun životinja.

 Neke vrste ova bolest toliko je pogodila da im prijeti potpuno izumiranje. Znanstvenici do danas nisu pronašli točan uzrok bolesti, a samim time niti lijek koji bi spriječio ugibanje šišmiša.

Šišmiši vole putovati

Šišmiši poput kitova, ptica selica i mnogih drugih životinja također vole 'putovati'. Neki prevaljuju relativno kratke udaljenosti, putujući iz hladnijih u toplije krajeve u kojima ima hrane, a često tamo rađaju mlade ( u velikim kolonijama). 

Neke vrste, primjerice 'sijedi šišmiši' prevaljuju tisuće kilometara. Oni ljetuju u Kanadi i SAD –u, a zimuju u Srednjoj i Južnoj Americi.