Morska kornjača koja je napala više kupača i dalje je kod Čiova: 'Čovjek ulazi u njezin dom...'

Morska kornjača glavata želva i dalje je na području Slatina na otoku Čiovu gdje je ugrizla više kupača, a riječ je o strogo zaštićenoj životinji.

- Nije uobičajeno da se morska kornjača nalazi blizu obale više dana, ali tu se ne može ništa učiniti jer je to strogo zaštićena životinja, a čovjek ulazi u njen dom - rekao je profesor sa Sveučilišnog odjela za studije mora na splitskom Sveučilištu Alen Soldo.

SAVJETI ZA GRAĐANE Ovo je lista opasnih stanovnika Jadrana, ima i morskih pasa. Stručnjaci: 'Ne dirajte životinje'

Mještani Slatina tvrde da je glavata želva nedavno ugrizla četiri kupača, a uočena je ondje još početkom kolovoza i kreće se na morskom prostoru dužine oko pet kilometra. Situacija, kažu mještani, postaje neugodna jer je do sada ugrizla više osoba i to izaziva uznemirenost kupača na plaži u Slatinama. 

Prema svjedočenju Slatinjana, ta kornjača ima ogromnu glavu i duga je više od jednog metra. 

Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 centimetara i tjelesnu težinu do 115 kilograma. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima.

KOD DUBROVNIKA Misterij nestale kornjače: Mislili smo da je kod nas više nema, a sad smo ih našli na jugu zemlje

Profesor Soldo napomenuo je da se glavate želve ne mrijeste u Jadranu nego je Jadran područje gdje se hrane.

- U potrazi za hranom znaju doći bliže obali i time blizu kupača, pri čemu se mogu osjećati ugroženo njihovim prisustvom iako ih najčešće kupači nisu ni svjesni. Hrane se spužvama, ježincima, meduzama i manjim ribama - rekao je.

Po njegovim procjenama, ta će kornjača boraviti u moru na području Slatina dok se ne počne smanjivati temperatura mora, a potom će otići na veće dubine.

VIDEO: ISTRAUMATIZIRANA? HRT je objavio snimku mučenja kornjače: 'Jesu li idioti razlog što se životinja brani i grize?!'

Na stranici Instituta Plavi svijet, za glavate želve se navodi da žive do 60 godina.

Sjeverni i srednji Jadran, zajedno s zaljevom Gabes u Tunisu, dva su najplića područja (manje od 200 metara dubine) u Sredozemlju, a veliki broj pronađenih označenih jedinki u tim dvama područjima ukazuje na važnost nekritičkih staništa za glavate želve, navodi se na toj stranici.