Muški izbjegavaju pedagogiju, djevojke ne žele zrakoplovstvo

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Spolna struktura upisnika u visokom obrazovanju Hrvatske potvrđuje tradicionalne obrasce podjela pojedinih znanstvenih i umjetničkih polja i područja na ženske i muške te upućuje na to da postoje rodni stereotipi u izboru i upisu studija. Takva neuravnoteženost u izboru fakulteta može imati ozbiljne osobne, ali i društvene posljedice. Ne možemo očekivati da u svim programima postoji podjednak broj muškaraca i žena, ali se zasigurno treba boriti protiv izrazite stereotipizacije programa, polja i zanimanja, zaključuju u studiji “Postati student u Hrvatskoj” dr. sc. Boris Jokić i dr. sc. Zrinka Ristić s Instituta za društvena istraživanja.

Sve je posljedica spolnih nejednakosti pri upisu u srednje škole. Autori smatraju kako obrazovna politika hitno treba mijenjati ovakvo stanje. Državna matura je dobar korak, dodaju, jer ne ograničava niti jednu skupinu prilikom upisa. - Trećina upisnika redovnih sveučilišnih programa su učenici koji su u toj godini završili četverogodišnje strukovno obrazovanje, a 16,35 posto upisnika stručnih studijskih programa dolazi izravno iz gimnazijskih programa. U poljima temeljne medicinske znanosti, farmacije, biologije, psihologije, ali i prava, arhitekture i urbanizma te matematici, u izrazitoj mjeri prevladavaju oni koji su završili gimnazije.

U skladu s globalnim kretanjima, sve većoj zastupljenosti žena u različitim disciplinama i u visokom obrazovanju općenito, autori u studiji ističu da u izrazito većem broju znanstvenih i umjetničkih polja žene čine većinu upisnika.

- Čak i u nekim poljima koja tradicionalno slove za muška, primjerice u matematici, većinu upisnika čine žene.

Polja u kojima gotovo da nema ili je vrlo malo muškaraca su logopedija, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, pedagogija (uključujući obrazovanje učitelja razredne nastave i odgojitelja u vrtiću), socijalne djelatnosti i psihologija, a žena gotovo da nema ili ih ima vrlo mali broj u znanstvenim poljima zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika, strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo - zaključuju.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.