BOLESTI SU I DALJE TU
Najčešće bolesti ljeti i savjeti kako efikasno očuvati zdravlje
Ljeti su zbog visokih temperatura češće određene bolesti jer se uzročnici lakše šire. Mogu se javiti problemi poput upale očiju, kožnih bolesti i astme. Te tegobe ne treba zanemariti, ali ne bi trebale pokvariti uživanje u ljetu
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku pogledajte najčešće bolesti ljeti i kako se zaštititi od njih.
ASTMA Astma je kronična bolest dišnih puteva koja uzrokuje otežano disanje, kašalj i osjećaj stezanja u prsima. Tijekom ljeta simptomi se mogu pogoršati zbog povećane količine peludi, prašine i drugih alergena u zraku. Visoke temperature i povećana vlažnost također mogu otežati disanje osobama koje boluju od astme. Redovito uzimanje propisane terapije i izbjegavanje okidača pomažu u kontroli bolesti.
VODENE KOZICE Vodene kozice su vrlo zarazna virusna bolest koju uzrokuje virus varicella-zoster. Karakterizira ih pojava sitnih mjehurića ispunjenih tekućinom koji izazivaju svrbež. Bolest se najčešće javlja kod djece, ali mogu oboljeti i odrasli. Iako su komplikacije rijetke, važno je mirovanje i održavanje higijene kože kako bi se spriječile infekcije.
KONJUNKTIVITIS Konjunktivitis je upala očne spojnice koja uzrokuje crvenilo, peckanje i pojačano suzenje očiju. Tijekom ljeta može nastati zbog izlaganja suncu, prašini, bazenskoj vodi ili alergenima. Zarazni oblici bolesti lako se prenose dodirom ili dijeljenjem osobnih predmeta. Redovito pranje ruku i izbjegavanje trljanja očiju mogu pomoći u prevenciji.
GRIPA Gripa je virusna infekcija dišnog sustava koja uzrokuje povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, bolove u mišićima i umor. Iako se češće povezuje sa zimskim mjesecima, može se pojaviti i tijekom ljeta. Zaraza se prenosi kapljičnim putem, najčešće kihanjem i kašljanjem. Dovoljno odmora, unos tekućine i po potrebi liječnička pomoć važni su za oporavak.
TROVANJE HRANOM Trovanje hranom nastaje konzumacijom hrane kontaminirane bakterijama, virusima ili toksinima. Tijekom ljeta visoke temperature ubrzavaju kvarenje namirnica, što povećava rizik od bolesti. Najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, proljev i bolovi u trbuhu. Pravilno skladištenje i termička obrada hrane najbolji su način prevencije.
HIPERTERMIJA Hipertermija je stanje u kojem se tijelo pregrijava zbog dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama. Može se manifestirati kao toplinska iscrpljenost ili toplinski udar, koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Simptomi uključuju vrtoglavicu, slabost, glavobolju i ubrzan rad srca. Dovoljna hidracija i izbjegavanje boravka na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana smanjuju rizik od nastanka hipertermije.
OSPICE Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koja se prenosi zrakom. Počinju simptomima sličnim prehladi, nakon čega se pojavljuje karakterističan osip po tijelu. Bolest može uzrokovati ozbiljne komplikacije, osobito kod male djece i osoba oslabljenog imuniteta. Cijepljenje je najučinkovitija mjera zaštite od ospica.
ZAUŠNJACI Zaušnjaci su virusna bolest koja najčešće zahvaća žlijezde slinovnice. Simptomi uključuju oticanje obraza i vrata, bol pri žvakanju te povišenu temperaturu. Bolest se prenosi kapljičnim putem i bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Redovito cijepljenje značajno smanjuje mogućnost zaraze i razvoja komplikacija.
BJESNOĆA Bjesnoća je ozbiljna virusna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav. Najčešće se prenosi ugrizom zaražene životinje, poput psa, lisice ili šišmiša. Nakon pojave simptoma bolest je gotovo uvijek smrtonosna, zbog čega je pravovremeno liječenje iznimno važno. Cijepljenje nakon mogućeg izlaganja virusu može spriječiti razvoj bolesti.
KOŽNA OBOLJENJA Ljeti su različita kožna oboljenja češća zbog pojačanog znojenja i izloženosti suncu. Mogu se javiti osipi, iritacije, gljivične infekcije i opekline od sunca. Dugotrajno izlaganje UV zračenju može oštetiti kožu i povećati rizik od ozbiljnijih zdravstvenih problema. Korištenje zaštitnih krema i održavanje higijene kože pomažu u očuvanju zdravlja.
U nastavku pogledajte kako se zaštititi od bolesti.
UVIJEK OSTANITE HIDRIRANI Tijekom vrućih ljetnih dana tijelo gubi velike količine tekućine znojenjem. Nedovoljan unos vode može dovesti do dehidracije, umora i glavobolje. Preporučuje se redovito piti vodu čak i kada ne osjećamo žeđ. Posebnu pozornost na hidraciju trebaju obratiti djeca, starije osobe i sportaši.
IZBJEGAVAJTE DUGOTRAJNO IZLAGANJE SUNCU Predug boravak na suncu može uzrokovati opekline, toplinsku iscrpljenost i oštećenja kože. Najjače UV zračenje prisutno je između 10 i 16 sati. Nošenje šešira, sunčanih naočala i lagane odjeće pruža dodatnu zaštitu. Također je važno redovito nanositi kremu sa zaštitnim faktorom.
ODRŽAVAJTE PRAVILNU HIGIJENU Dobra osobna higijena pomaže u sprječavanju širenja bakterija i virusa. Redovito pranje ruku posebno je važno prije jela i nakon boravka na javnim mjestima. Tijekom ljeta povećano znojenje zahtijeva češće tuširanje i presvlačenje odjeće. Održavanje čistoće doprinosi očuvanju zdravlja cijelog organizma.
PRAKTICIRAJTE ZDRAVU PREHRANU Uravnotežena prehrana bogata voćem i povrćem osigurava tijelu potrebne vitamine i minerale. Lagani obroci lakše se probavljaju tijekom vrućih dana. Svježe namirnice pomažu u jačanju imunološkog sustava i održavanju energije. Važno je izbjegavati hranu koja je dugo stajala na toplini.
OSIGURAJTE DOVOLJNO ODMORA Kvalitetan san ključan je za pravilno funkcioniranje organizma. Tijekom odmora tijelo se obnavlja i jača obrambene mehanizme. Nedostatak sna može povećati osjetljivost na bolesti i smanjiti koncentraciju. Odraslim osobama preporučuje se između sedam i devet sati sna dnevno.
ODRŽAVAJTE KUĆU I OKOLINU ČISTIMA Čist životni prostor smanjuje prisutnost alergena, bakterija i drugih štetnih čimbenika. Redovito provjetravanje prostorija poboljšava kvalitetu zraka u domu. Uklanjanje stajaće vode također pomaže u smanjenju broja komaraca i drugih insekata. Održavanje urednog okoliša doprinosi zdravijem i ugodnijem životu.
BAVITE SE LAGANOM TJELESNOM AKTIVNOŠĆU Redovita tjelesna aktivnost važna je za održavanje dobrog zdravlja tijekom cijele godine. Ljeti je najbolje vježbati rano ujutro ili navečer kada su temperature niže. Šetnja, vožnja bicikla i plivanje odlični su izbori za vruće dane. Umjerena aktivnost poboljšava kondiciju, raspoloženje i opće zdravstveno stanje.
