Državna matura ponovno kuca na vrata, a više od 30.000 učenika završnih razreda srednjih škola diljem Hrvatske ulazi u jedno od najstresnijih razdoblja svojeg obrazovanja.

Maturanti će već za malo više od mjesec dana polagati ispite koji uvelike određuju njihov upis na fakultet i daljnji životni put. Prvi na rasporedu od obveznih predmeta je hrvatski jezik - 15. lipnja maturanti pišu prvi dio ispita, koji uključuje test i sažetak, a već sljedeći dan, 16. lipnja, čeka ih esej.

U istom tjednu, 19. lipnja, polažu engleski jezik na višoj i osnovnoj razini, a zatim, pri kraju roka, 25. lipnja, na rasporedu su obje razine matematike. Time se zaključuje ciklus obveznih ispita, nakon čega slijede izborni predmeti.

Foto: shutterstock

Pitanje nije koliko učiš nego kako učiš

Velika većina maturanata već se uhvatila u koštac s ponavljanjem gradiva - neki kroz organizirane pripreme, a neki uče samostalno kod kuće. No najstresnije razdoblje tek slijedi: sati provedeni nad skriptama i udžbenicima, probdjevene noći i litre kave uskoro će većini postati svakodnevica.

Kako bi ishod bio što bolji, u nastavku donosimo najčešće zamke u koje maturanti upadaju, ali i savjete o tome kako ih izbjeći uz pomoć trenutno jednog od najpopularnijih alata - umjetne inteligencije (AI).

1. Učenje bez jasnog plana

Sustav “danas ću malo matematiku, pa možda hrvatski…” najčešće ne daje rezultate – upravo suprotno. Bez jasnog cilja, vremenskog okvira i prioriteta, učenje se brzo pretvara u gubljenje vremena.

Istraživanja pokazuju da učenici koji imaju strukturiran plan učenja postižu bolje rezultate i osjećaju manji stres jer imaju jasnu sliku što i kad trebaju odraditi. S druge strane, učenje “u hodu” često dovodi do preskakanja težih tema i fokusiranja na ono što je lakše ili poznatije.

Bez pravog plana maturanti često podcjenjuju količinu gradiva, pa im se u zadnjim tjednima sve “nagomila”. Tad učenje postaje kaotično, a vrijeme se troši neefikasno.

Umjesto toga, umjetnu inteligenciju možeš iskoristiti kao osobnog asistenta za učenje - dovoljno je zadati joj rokove i predmete, a ona može predložiti dnevni ili tjedni raspored, raspodijeliti gradivo na manje cjeline i pomoći ti da ostaneš dosljedan planu.

Foto: shutterstock

2. Pasivno učenje

Iščitavanje skripti i podcrtavanje važnih dijelova često daje lažan osjećaj produktivnosti, ali bez stvarnog razumijevanja. Na prvi pogled čini se kao da puno radite - stranice su označene, bilješke uredne - no takav pristup rijetko dovodi do dugoročnog pamćenja.

Drugim riječima, gradivo izgleda poznato dok ga čitate, ali kad treba samostalno riješiti zadatak ili napisati odgovor - dolazi do blokade.

Upravo zato stručnjaci ističu važnost aktivnog učenja: postavljanja pitanja, samostalnog objašnjavanja gradiva i rješavanja zadataka. Tek tad znanje stvarno usvajate. A upravo tu umjetna inteligencija može biti od velike pomoć jer od skripti može generirati kvizove, pitanja za samoprovjeru ili postavljati pitanja kao profesor.

3. Učenje bez razumijevanja

Učenje napamet možda pomaže kratkoročno, ali na maturi traže primjenu znanja. Stručnjaci često napominju da znanje najbolje usvajamo kad ga možemo “prepričati” ili objasniti nekom drugome na jednostavan način. Ako to ne možemo, znak je da gradivo zapravo nismo dovoljno razumjeli nego smo ga samo zapamtili na površini.

4. Ignoriranje probnih ispita i zadataka

Na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, uz sve važne informacije o rokovima i pravilima ispita, učenicima su dostupni probni ispiti iz prethodnih godina s rješenjima, koji mogu biti vrlo vrijedan alat u pripremama.

Unatoč tome, mnogi ih maturanti preskaču ili ostavljaju za “kad nauče sve”, što se u praksi rijetko dogodi. Međutim, bez rješavanja stvarnih ispita teško je procijeniti razinu znanja, tempo rješavanja zadataka i tipove pitanja koji se najčešće ponavljaju.

Probni ispiti nisu samo provjera znanja nego i najbolji način da se učenik upozna s formatom ispita i nauči rasporediti vrijeme tijekom rješavanja.

Foto: shutterstock

5. Učenje do iznemoglosti

Iako se na prvu čini da, s obzirom na okolnosti, cjelonoćno učenje donosi rezultate, preskakanje odmora i manjak sna zapravo često vode do pada koncentracije i lošijih rezultata.

Osim do mentalnog umora, dolazi do emocionalnog pritiska - povećavaju se stres, nervoza i osjećaj iscrpljenosti, što dodatno otežava pripremu za ispite. Zato je ravnoteža ključna: kratke pauze, dovoljno sna i organizirano učenje daju bolje rezultate od “maratonskih” noćnih učenja. Umjetna inteligencija može pomoći i ovdje, primjerice u planiranju rasporeda, koji uključuje pauze, podsjetnike za odmor ili primjenu učinkovitih metoda, poput tehnike Pomodoro, prema kojoj učite u kraćim, fokusiranim intervalima.

Učenje nije lako, ali uz dobar raspored, sustav ponavljanja i pametno korištenje umjetne inteligencije može postati znatno učinkovitije i manje stresno. Olakšajte sebi pripreme za maturu - poslušajte savjete poznatog profesora Dejana Nemčića i otkrijte kako vam inicijativa “AIMO znati uz AI” Hrvatskog Telekoma može pomoći u pametnijem učenju i boljoj organizaciji vremena do ispita.

Digitalna budućnost u hrvatskim školama

Dok se maturanti pripremaju uz pomoć dostupnih digitalnih alata, važno je naglasiti da se i cijeli obrazovni sustav strateški prilagođava novom dobu. Upravo u tom smjeru ide i projekt BrAIn, u sklopu kojeg su nedavno predstavljene Smjernice za odgovornu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije u osnovnim i srednjim školama. Ovaj dokument, razvijen uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te CARNET-a, nastavnicima pruža jasan okvir za uvođenje UI-ja u svakodnevnu praksu. Time se osigurava da učenici ne samo koriste tehnologiju, već razvijaju kritičko mišljenje i digitalne kompetencije koje će im, baš poput kvalitetne pripreme za maturu, biti ključan temelj za sve buduće životne i poslovne izazove.