65% djece koja tek kreću u osnovnu školu na kraju će raditi poslove koji još ni ne postoje

Mnogi povezuju umjetnu inteligenciju samo s robotima i misle da su samo veliki tehnološki divovi usmjereni na nju. Stvarnost je ipak malo drugačija, a svatko od nas susreće se s njom od jutra do mraka, počevši s otključavanjem mobitela prepoznavanjem lica ili otiskom prsta do algoritama pomoću kojih nam se nude prijedlozi što bismo mogli kupiti ili koju seriju pogledati.

Tehnološki razvoj neće stati, a na suživot s tim morat ćemo se svi naviknuti. Kako bi oni najmlađi bili spremni na ono što tek dolazi, potrebno je drugačijim pristupom u obrazovanju naučiti ih nove tehničke i digitalne vještine.

Od konzumenata do inženjera tehnologije

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum), 65% djece koja tek kreću u osnovnu školu na kraju će raditi poslove koji još ne postoje. Iz tog razloga je važno već danas ulagati u njihovo razvijanje novih sposobnosti. Najvrednije kombinacije vještina bit će one iz računalnih znanosti, razumijevanja kako rade strojevi, ali također iz humanističkih znanosti. Već postoje alati koji mlađim uzrastima omogućuju da se bave kreativnim rješavanjem problema. Primjerice, kodiranje im daje priliku da konstruktivnije komuniciraju sa strojevima i računalima te im pomaže da bolje razumiju odnos između ljudi i tehnologije.

Naš trenutni obrazovni sustav još je usredotočen na usvajanje tradicionalnih vještina, ali trebali bismo se fokusirati i na one koje se dobivaju uskom suradnjom s tehnologijom. I u Hrvatskoj su primijetili važnost stjecanja digitalnih i AI vještina, pa je tako pokrenuta Škola budućnosti kako bi djeca i mladi bili što spremniji za poslove koji tek dolaze. Cilj je kroz praktičan rad približiti im svijet umjetne inteligencije te da od konzumenata tehnologije postanu pravi mali inženjeri. U sklopu natjecanja osnovnoškolci će izrađivati chatbotove, odnosno AI tehnologiju koja se primjenjuje u komunikaciji.

Kako će do 2030. u većini društvenih situacija biti prisutni botovi i zašto je važno raditi na njihovom razvitku, otkrila je Judith Donath iz Centra za internet i društvo Berkman Klein na Sveučilištu Harvard.

- Ti inteligentni programi s nama komuniciraju na ljudski način. Kod kuće roditelji će ih angažirati kako bi djeci pomogli u domaćim zadaćama, a na poslu će voditi sastanke – objasnila je Judith što nas to uskoro čeka.

Poslovi koji još ne postoje

Prije samo nekoliko godina nisu postojali poslovi koji su sad među najtraženijima (data analitičari, specijalisti za AI i strojno učenje, dizajneri korisničkog iskustva i stručnjaci za robotizaciju), a što nas tek onda čeka u sljedećim desetljećima?

Prema predviđanjima stručnjaka, digitalizacija i automatizacija stvorit će nova radna mjesta koja u ovom trenutku nisu ni na mapi. Jedno od njih je instruktor letećih auta (jer prototipi ovakvih vozila već postoje), za koje će biti potrebno znati ponešto iz područja matematike, fizike, informatike i pilotiranja. Stvorit će se i industrije koje će kontrolirati zračni promet jer će se avionima pridružiti leteći auti i dronovi.

Umjetna inteligencija uvući će se i u ostale sfere. Tako ćete se moći okušati u novoj vrsti kuhanja i postati 3D kuhar. Hranu ćete printati, ali i za ovu vrstu posla potrebne su vještine poput programiranja te razvoja softvera. A ako vas zanima moda, dizajniranje odjeće u virtualnoj stvarnosti već je sad u začecima. Današnji modni dizajneri postat će hologram stilisti.

Ovo se možda čini nezamislivim, ali uzmite u obzir da prije deset godina nisu postajali poslovi poput influencera ili menadžera društvenih mreža. Digitalna transformacija već je tu i baš zato ključan je kvalitetan prijenos znanja na najmlađe generacije te da od malih nogu uče o tehnologiji budućnosti. Možda se upravo među njima kriju novi lideri i inovatori, koji će pomoću svojih rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji učiniti našu svakodnevicu lakšom i kvalitetnijom.