Doktori od čelika? Predstavljamo vam top 5 robota u medicini

Proteklih 40 godina tehnologija je u medicini doživjela apsolutni procvat. To potvrđuje i činjenica da danas u prosjeku živimo deset godina dulje nego 1970. godine. Jedan od glavnih razloga za to upravo je napredak koji nam je donijela tehnologija u dijagnostičkoj medicini, kirurškom liječenju i rehabilitaciji. Zato vam u ovom članku predstavljamo pet robota bez kojih medicina ne bi bila na visokoj razini kao što je danas.

Kirurški sustav da Vinci

Najpoznatiji robot u medicini koristi se već 20 godina, kad ga je američka agencija FDA prvi put odobrila za uporabu na ljudima. Koriste ga za operacije prostate, bubrega, jajovoda, popravke hernija (narodski kile) i, najvažnije - operacije na srcu! Doktor Tomica Mihaljević, direktor vrhunske Klinike Cleveland u SAD-u, predstavio je taj uređaj pred tadašnjim američkim predsjednikom Barackom Obamom. Posebnost ovog uređaja, koji je osmislila američka tvrtka Intuitive Surgical, jest ta što robot izvodi najmanje invazivne operacijske postupke s velikom preciznošću, a njime istodobno upravlja kirurg pomoću konzole.

Lutke za edukaciju

Iako rijetko cijenjene i vrlo često zanemarene, ove lutke koriste studenti medicine i liječnici kako bi na njima vježbali važne postupke poput reanimacije, prije negoli počnu pravu operaciju. Lutke su danas toliko pametne da imaju srce koje kuca, pluća koja dišu, vene koje krvare i reagiraju na postupke liječnika. Tako da više nema potrebe da mladi doktori uče na živim ljudima.

Tako je stvoren i realistični robot HAL, koji može plakati, govoriti, krvariti i doživjeti anafilaktički šok. Robot je kreiran da bi se dobio bolji uvid u to kako mlađi pacijenti reagiraju na određene postupke, pa tako izgledom nalikuje na dijete. Na njemu se mogu obavljati razni postupci, poput otvaranja dišnog puta i torakotomije. Kako bi HAL što bolje funkcionirao, inženjeri su proučavali stvarnu djecu, promatrajući njihove facijalne ekspresije.

Roboti za rehabilitaciju

Ljudi koji su nekoć bili osuđeni na bespomoćno ležanje danas imaju mogućnost da ih rehabilitiraju roboti. Od pomoći pri izvođenju fizikalne terapije do naprednih umjetnih šaka koje mogu hvatati, nogu koje hodaju, pa sve do punih „iron-man“ odijela, koja ljudima omogućavaju da prohodaju nakon teških oštećenja kralježnice. Roboti se koriste za ponavljajuće zadatke jer ih obavljaju brže od ljudi s istom točnošću i pritom se ne umaraju. Naprimjer, kod osoba koje su doživjele moždani udar i moraju na fizikalnu terapiju proces oporavka često je dugotrajan te crpi snagu pacijenta. Roboti u tom slučaju priskaču u pomoć kako bi pomogli u rehabilitaciji te ubrzali vrijeme oporavka.

Roboti za pomoć u dijagnozi

Profesor Holger Haenssle sa Sveučilišta u Heidelbergu u Njemačkoj, autor je studije koja je provela istraživanje o učinkovitosti robota CNN u dijagnosticiranju raka kože. Da bi ga uvježbali, istraživači su CNN-u pokazali više od 100.000 slika zloćudnih i dobroćudnih karcinoma kože i madeža te je pritom označena dijagnoza za svaki od njih. Nakon što su strojevi obučeni, testirali su njihovu točnost u usporedbi s točnošću 58 dermatologa iz 17 zemalja širom svijeta. Od dermatologa su zatražili da najprije postave dijagnozu malignog melanoma ili benignog madeža s dermatoskopskih slika te odluče je li potrebna operacija. Strojevi su ispravno dijagnosticirali zloćudne pojave u 95 posto slučajeva, a kod dermatologa je ta točnost bila 87 posto.

Umjetna inteligencija danas, u vodećim bolnicama diljem svijeta, pomaže liječnicima u donošenju odluka o liječenju. Tako su roboti već prihvaćeni u analizi radioloških snimaka, a trenutačno su u tijeku pokusi u kojima umjetna inteligencija analizira pacijentove nalaze i tako predlaže što i kako liječiti.

Robot za operaciju mrene

Nakon ultrazvučne operacije mrene, koja je postala zlatni standard u svijetu i u Hrvatskoj, došla je nova generacija robota koji takav postupak obavlja pomoću lasera! U svijetu se on koristi već nekoliko godina, a na naše prostore dovela ga je Klinika Svjetlost, koja njime radi već 4 mjeseca na svojoj zagrebačkoj lokaciji. 

- U periodu testiranja izveli smo više od 150 zahvata. Prvi pacijenti na kojima je izveden ovaj tip zahvata sad su otprilike tri mjeseca u intenzivnom praćenju kako bismo bili sigurni da su rezultati isti ili bolji. Tek sad možemo reći da smo sigurni kako je ono što proizvođač promovira stvarno i istinito. Riječ je o velikim iznosima koji se ulažu u razvoj uređaja i ne možete slijepo vjerovati svemu što kaže industrija, posebno kad govorimo o rezultatima operacija na živim ljudima - objašnjava profesor Nikica Gabrić, osnivač i ravnatelj Klinike Svjetlost.

Uz ovu metodu, u Hrvatskoj su razvijane druge tehnike koje su unaprijedile hrvatsku, ali i svjetsku oftalmologiju. Od ugradnje posebnih premium leća Symfony i Synergy, koje pacijente u potpunosti rješavaju potrebe nošenja naočala, uvođenja novih lasera u refraktivnu kirurgiju, ali i izvođenja kompleksnih operacija poput transplantacije matičnih stanica rožnice, gdje smo jedna od tri države u svijetu koje su izvele takav zahvat. Zato ne iznenađuje što su i neka zvučna svjetska imena, poput Ivane Trump, glumaca Tima Rotha i Armanda Assantea, odlučila svoje probleme s vidom riješiti upravo u Hrvatskoj.