Gasiti ili ne gasiti grijanje? Kako grijati pametno i smanjiti mjesečne račune
Grijanje zimi može znatno opteretiti kućni budžet. Donosimo praktične savjete stručnjaka o tome kako grijati učinkovito, smanjiti potrošnju energije i račune, a pritom zadržati ugodnu temperaturu doma
Tijekom hladnijih mjeseci jedno od najčešćih pitanja u kućanstvima je isplati li se grijanje ostaviti stalno uključeno ili ga gasiti dok nismo kod kuće. Neki vjeruju da se češćim paljenjem troši više energije, a drugi zagovaraju kontinuirano grijanje na nižim temperaturama. Uz pomoć servisera Željka Sruka provjeravamo što je od toga točno a što mit te kako zapravo funkcioniraju sustavi grijanja u praksi.
Isplati li se gasiti grijanje?
Naš stručnjak najprije pojašnjava osnovno pravilo: u većini slučajeva isplativije je ugasiti grijanje dok niste kod kuće nego ga stalno držati na nižoj temperaturi.
- Kad se prostor dulje grije, zidovi, strop i podovi akumuliraju toplinu i polako je otpuštaju. Ta toplinska masa ponaša se kao svojevrsni spremnik topline, što znači da prostor ne gubi temperaturu istom brzinom kojom sustav prestane raditi - objašnjava Željko.
Zbog toga sustavu nakon ponovnog uključivanja ne treba toliko energije kao što se često misli, jer ne kreće od "hladnog starta". Ako je stan kvalitetno izoliran, temperatura u unutrašnjosti pada vrlo sporo. Suprotno uvriježenome mišljenju, kontinuirano održavanje niže temperature troši više energije jer sustav mora stalno nadoknađivati toplinske gubitke prema vanjskom okolišu.
- Što je razlika između unutarnje i vanjske temperature veća, to su i gubici veći. Zato je racionalnije dopustiti da se temperatura tijekom odsutnosti spusti i potom kratko pojačati grijanje. Ukupna potrošnja energije često bude manja - dodaje stručnjak.
Troši li češće paljenje više energije?
Jedan od najčešćih mitova među korisnicima jest da svako novo paljenje kotla troši znatno više energije i opterećuje sustav.
- Moderni sustavi grijanja projektirani su upravo za česta paljenja i gašenja. Kod plinskih kotlova s modulacijskim plamenikom elektronika precizno regulira omjer zraka i goriva, pa je svako paljenje energetski optimizirano. Kvalitetni uređaji mogu se normalno paliti i desetke puta na dan bez negativnog utjecaja na trajnost komponenti - objašnjava Željko.
Stručnjak kojeg smo kontaktirali napominje da kotlovi pri svakom paljenju ne rade na maksimalnoj snazi nego snagu moduliraju ovisno o stvarnim toplinskim potrebama prostora. Češća paljenja sama po sebi nisu rastrošna. Najveća neracionalnost nastaje kad uređaji rade predugo na previsokoj temperaturi - što obično upućuje na lošu izolaciju ili neadekvatno podešavanje kotla, a ne na prečesto paljenje.
Koja je idealna temperatura?
Temperatura u domu nije samo pitanje udobnosti nego i potrošnje energije.
- Za većinu kućanstava optimalna temperatura boravka kreće se između 22 i 23°C, što je u skladu s međunarodnim preporukama. Kad ste odsutni, preporučujem spuštanje na 18 ili 19°C: toplinski gubici su manji, a prostor i dalje ostaje dovoljno topao da ne dolazi do kondenzacije ili vlage - kaže Željko.
U dobro izoliranim zgradama moguće je spuštanje i malo niže, no u većini objekata raspon od 18 do 19°C predstavlja najbolji kompromis između komfora i uštede. Korisnike često brine hoće li im se prostor predugo zagrijavati nakon gašenja grijanja. Stručnjak pojašnjava da vrijeme zagrijavanja prvenstveno ovisi o toplinskim karakteristikama prostora: početnoj temperaturi, kvaliteti izolacije, masivnosti zidova i ukupnom volumenu.
- U novijim stanovima zagrijavanje traje između 15 i 30 minuta. Kod starijih zgrada bez fasade može potrajati i do sat vremena, osobito pri niskim vanjskim temperaturama. Južno orijentirani stanovi često imaju kraće vrijeme zagrijavanja jer prirodno akumuliraju toplinu tijekom dana - dodaje.
Najčešće greške koje podižu račun
Najveći troškovi grijanja često su posljedica neodržavanih sustava. Preskakanje servisa, otkriva Željko, posebno kod plinskih kotlova, dovodi do nečistog izgaranja i veće potrošnje goriva. Korisnici pritom često zanemaruju znakove poput neujednačeno toplih radijatora, neobičnih zvukova, čestoga kratkog paljenja, sporijeg zagrijavanja ili vlage oko instalacija. Takvi problemi mogu povećati račun i više od 20 posto.
S druge strane, pametni termostati mogu pomoći u smanjenju nepotrebne potrošnje, posebno u kućanstvima s neredovitim rasporedom ili kod onih koji zaboravljaju gasiti grijanje. Kod discipliniranih korisnika uštede su obično skromnije, a najčešće pogreške - prečesto mijenjanje temperature, previsoka noćna temperatura, grijanje prostora već zagrijanog suncem ili pogrešno podešena histereza - mogu gotovo poništiti prednosti koje automatika inače nudi.
Savjeti ENNA grupe za štednju energije u kućanstvu
Pametna uporaba energije u domu ne zahtijeva velike investicije nego promjenu navika. Smanjenje potrošnje energije u kućanstvu može značajno utjecati na vaše mjesečne račune i pomoći okolišu.
Ušteda električne energije
- Zamijenite obične žarulje LED (štednim) žaruljama. Koristite rasvjetna tijela manje snage i redovito ih čistite jer zaprljanost smanjuje njihov učinak.
- Kupujte kućanske uređaje višeg energetskog razreda. Uređaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troše i do 40 posto manje energije od istih uređaja energetskog razreda D.
- Očistite filtre u uređajima kao što su perilice posuđa i perilice rublja. Radit će bolje, a manja je vjerojatnost da će se začepiti i pokvariti.
- Isključujte punjače, televizore i druge uređaje kada se ne koriste. U "stand-by" načinu rada uređaji i dalje troše struju što može činiti i do 10 % ukupne potrošnje.
- Koristite perilicu rublja i perilicu posuđa samo kada su potpuno napunjene kako biste maksimalno iskoristili potrošenu električnu energiju i vodu.
Ušteda toplinske energije
- Prije svega, obratite pozornost na stanje izolacije u svojem domu. Loša ili oštećena izolacija zidova, krova ili poda uzrokuje velike gubitke topline, što rezultira većom potrošnjom energije za grijanje.
- Dobro programiran termostat može smanjiti troškove grijanja 20 posto.
- Radijatori emitiraju toplinu u svim smjerovima, što znači da se velika količina topline, i to čak 45%, otpušta prema zidu na kojem je postavljen radijator. Kako biste spriječili taj gubitak topline, iza radijatora možete postaviti aluminijsku foliju, koja svojom površinom vraća toplinu u prostor.
- Programirajte sobni termostat: noću ili dok ste odsutni, smanjite temperaturu na 16–18°C. Svaki stupanj iznad 20°C može dodati i do 10% na račun za grijanje.
- Ako koristite radijatore, redovite ih čistite od prašine i osigurajte da nisu zaklonjeni namještajem ili zavjesama. Toplina se tada širi ravnomjerno i učinkovitije.
Uvođenjem ovih malih ali učinkovitih promjena značajno možete smanjiti potrošnju energije. Za više savjeta kliknite OVDJE!
