Od prve gradske gredice do voćnjaka dostupnog cijelom susjedstvu, Gradski vrtovi u Zagrebu razvili su se u model urbane poljoprivrede koji povezuje građane, prirodu i nove javne sadržaje
URBANO VRTLARSTVO
Gradski vrtovi: Od osobne gredice do voćnjaka za cijelo susjedstvo
Čitanje članka:
4
min
Sadržaj donosi Grad Zagreb
Jedna vrtna parcela može imati najviše 50 četvornih metara, ali njezina vrijednost za gradsku zajednicu puno je veća od same površine na kojoj građanin uzgaja povrće, jagodasto voće, začinsko bilje ili cvijeće. Na takvoj gredici nastaje hrana za vlastite potrebe, ali i prostor za boravak u prirodi, rad, susret sa susjedima i kvalitetnije provođenje slobodnog vremena. Upravo se iz te jednostavne ideje tijekom godina razvio projekt koji danas obuhvaća 16 lokacija gradskih vrtova, više od 2.252 vrtne parcele i ukupno 24,5 hektara obradivog gradskog zemljišta.
Grad Zagreb je projekt „Gradski vrtovi“ pokrenuo 2013. godine, s ciljem da se obradivo zemljište u gradskom vlasništvu stavi u funkciju i građanima omogući proizvodnja hrane za vlastite potrebe. No, tijekom više od desetljeća projekt je prerastao prvotnu ideju individualne parcele. Gradski vrtovi postali su mjesta susreta, druženja i edukacije, ali i primjer kako se gradski prostor može privremeno ili trajno aktivirati sadržajima koji imaju društvenu, ekonomsku i okolišnu vrijednost.
Svaka lokacija, uz pojedinačne parcele, ima i zajedničke prostore i opremu, pristupne putove i staze, spremišta alata i organskog gnojiva, kompostere, klupe, kante za otpad, sjenice i nadstrešnice. Zajednički dijelovi namijenjeni su odmoru i druženju korisnika, ali i edukaciji i održavanju radionica. Tako vrt prestaje biti samo mjesto na kojem se nešto uzgaja i postaje prostor u kojem se grade odnosi među ljudima.
Parcele se građanima dodjeljuju putem javnog poziva, bez novčane naknade, na dvije godine, uz mogućnost produljenja korištenja. Za parcelu se mogu prijaviti građani s prebivalištem u Zagrebu koji nemaju drugo obradivo zemljište u vlasništvu, suvlasništvu, zakupu ili na korištenju. Pri dodjeli se, među ostalim, uzimaju u obzir prebivalište, socijalni status, status hrvatskog branitelja ili umirovljenika te broj članova kućanstva.
Kad vrt postane prostor za cijelu zajednicu
Razvoj gradskih vrtova pokazuje da urbana poljoprivreda može imati različite oblike. Uz parcele namijenjene individualnom uzgoju, sve važniji postaju prostori u kojima uzgoj hrane postaje dio javnog gradskog prostora, dostupnog većem broju građana i cijelom susjedstvu.
Upravo takvu ideju donose urbani voćnjaci. Za razliku od pojedinačne vrtne parcele, oni nisu vezani uz jednog korisnika. Voćke, zelene površine i sadržaji namijenjeni boravku postaju dio svakodnevice naselja, a građani u njihovu održavanju i korištenju sudjeluju kao zajednica.
Podbrežje: Voćnjak koji je postao javni parkovni prostor
Prvi zagrebački urbani voćnjak uređen je u stambenom naselju Podbrežje na površini od 5.012 četvornih metara. Zamišljen je kao novi javni sadržaj parkovnog karaktera koji povezuje uzgoj voća s prostorom za odmor, rekreaciju, igru i boravak na otvorenom.
Voćnjak je organiziran u tri programske cjeline. Prvu čini voćnjak u užem smislu, s kultiviranim sortama voća. Drugu čini multifunkcionalni travnjak, s parkovnom tratinom i mjestimičnom sadnjom divljih i kultiviranih vrsta voća te ukrasnog bilja. Treća je livada bioraznolikosti, u kojoj su zastupljene pretežito zavičajne vrste, uključujući šumske voćkarice te drveće i grmlje s jestivim i ljekovitim plodovima i cvjetovima.
Posebnost ovakvog prostora je u tome što voćnjak nije izdvojen od života naselja. Građani mogu sudjelovati u njegovu održavanju i besplatno brati plodove, ali ga mogu koristiti i za odmor, rekreaciju i igru. Zelene površine pritom pružaju hlad u toplijim razdobljima, pridonose zadržavanju oborinskih voda te stvaraju prostor pogodan za različite biljne i životinjske vrste.
Staro Brestje: Voćnjak kao učionica, vrt i mjesto susreta
Ista se ideja nastavlja u Sesvetama, gdje se kroz europski projekt Cofarm4Cities razvija drugi zagrebački urbani voćnjak, na površini od približno 2.000 četvornih metara, u blizini Osnovne škole Brestje.
Koncept Starog Brestja zamišljen je šire od klasičnog voćnjaka. Prostor uključuje zeleno odmorište i učionicu na otvorenom, vrt bioraznolikosti, voćnjak starih sorti, povrtnjak s ljekovitim, aromatičnim i začinskim biljem, vrt oprašivača te „voćnu“ stazu koja može postati motiv buduće produžene šetnice i parka.
Poseban naglasak stavljen je na očuvanje lokalnog biljnog nasljeđa. Predviđene su stare i autohtone voćne sorte Prigorja i bliže okolice, uz kultivirane vrste poput jabuke, kruške, trešnje, aronije i ribiza. Prostor obogaćuju i divlje voćkarice te šumsko drveće i grmlje, poput divlje kruške, divlje trešnje, bazge, lijeske i gloga, kao i povrtnice te ljekovito i začinsko bilje.
Uz biljne sadržaje predviđeni su i povišene gredice, klupe, pergola, hotel za kukce te elementi za dječju igru. Cijeli prostor projektiran je tako da omogući pristup i boravak osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Tako urbani voćnjak postaje više od mjesta za uzgoj voća. On može biti otvorena učionica, prostor za predah i igru, mjesto susreta susjeda i nova točka zelenog sustava naselja.
Od osobne gredice do zelene infrastrukture grada
Od prve vrtne parcele do javnog voćnjaka proteže se ista osnovna ideja: gradsko zemljište može biti više od površine koja čeka neku buduću namjenu. Kada se u njega uvedu sadržaji prilagođeni potrebama građana, on može postati prostor proizvodnje hrane, učenja, susreta i svakodnevnog boravka. U 16 gradskih vrtova danas se ta ideja ostvaruje kroz više od 2.252 parcele na 24,5 hektara obradivog zemljišta. U Podbrežju se ona širi prema modelu javnog urbanog voćnjaka, dok se u Starom Brestju razvija novi prostor koji spaja voćnjak, vrtlarenje, bioraznolikost, edukaciju i rekreaciju.
Upravo je taj razvoj važan dio priče o gradskim vrtovima. Projekt koji je započeo kao mogućnost da građanin dobije vlastitu gredicu postupno je prerastao u širi model urbane poljoprivrede i korištenja gradskog prostora, model koji povezuje ljude s prirodom, susjede međusobno i različite načine korištenja zelenih površina.
Jer gradski vrt ne mora završavati granicom jedne parcele. Ponekad se njegova priča nastavlja tamo gdje voćnjak postaje zajednički prostor cijelog susjedstva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
