Ravnopravnost muškaraca i žena jedan je od ciljeva Europske unije, a taj bi se cilj uskoro mogao i ostvariti, barem po pitanju jednakih plaća. Naime, žene u EU-u zarađuju u prosjeku 13% manje od muškaraca na istim poslovima dok u Hrvatskoj taj jaz iznosi 11,1%. Nakon nove europske direktive koju je Vijeće EU usvojilo 24. travnja ove godine, poslodavci i tvrtke morat će poduzeti mjere ako je razlika u plaći na temelju spola viša od 5%. Zanimljiva je i procjena Europskog instituta za ravnopravnost prema kojoj bi se BDP u EU mogao povećati i do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine ako bi se ženama pružile jednake prilike kao i muškarcima. 

Jesu li poslodavci spremni na promjene, kakvo je stanje u našim tvrtkama po pitanju (ne)ravnopravnosti i koje će posljedice snositi poslodavci koji se ne pridržavaju nove direktive, otkrila nam je glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore (HGK) i predsjednica Mreže žena Eurochambresa Marina Rožić. 

U Hrvatskoj je vidljiv napredak

Na nedavno održanom panelu Mreže žena Eurochambresa u Rimu pokazalo se, kaže nam Rožić, da je kod nekih tvrtki rodna ravnopravnost duboko utkana u korporativni DNK i da se u tom smislu vidi napredak.  

- Tome svjedoči i podatak od 41% žena zaposlenih u jednoj našoj IT kompaniji, sektoru koji je još uvijek pretežito „muški“. Iskustva s tog panela koji je HGK organizirala sa Unioncamera-om pokazuju da su naši poslodavci već spremni za promjene i da se svijest o ovim zahtjevima prenosi na cjelokupno gospodarstvo – kaže Rožić. 

Kako bi ravnopravnost između spolova u poslu bila što veća, ključno je, smatra Rožić, konstantno podizanje svijesti o ovoj temi, a i u Hrvatskoj je, dodaje, vidljiv napredak u odnosu na prijašnje godine. 

- Sa 60,7 od mogućih 100 bodova, Hrvatska se prema indeksu rodne ravnopravnosti nalazi na 19. mjestu u EU-u, što je 7,9 bodova ispod rezultata za EU. Međutim, ako usporedimo stanje od prije nekih desetak godina, rezultat Hrvatske se poboljšao. Od 2019. godine porasli smo čak 1,5 bod, što je značajan napredak u usporedbi s drugim državama članicama – kaže Rožić. 

Kada je riječ o rodnoj neravnopravnosti, u Hrvatskoj je napredak vidljiv i u području znanosti i iznosi, kaže nam sugovornica, niskih 53,4 boda. 

- Tu smo na 25. mjestu među svim državama članicama, a znamo da je u Hrvatskoj veći broj visoko obrazovanih žena nego muškaraca. Najveća razlika u plaćama između spolova je u financijskim i osiguravajućim djelatnostima pa je jasno da je tu i najveći prostor za napredak – dodaje Rožić.

'Odzvonilo' nejednakostima

Osim što će prema europskoj direktivi plaće u poduzećima iz EU morati biti transparentne, poslodavci će također morati razmjenjivati informacije o tome koliko plaćaju žene i muškarce za rad jednake vrijednosti te poduzeti mjere ako razlika u plaći na temelju roda premašuje 5%. Tajnost plaća bit će zabranjena te se radnicima neće moći ugovornim odredbama zabraniti da otkriju svoju plaću ili da traže informacije o svojoj i drugim kategorijama plaća. 

- Prema novim pravilima poslodavci će u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao tražitelje zaposlenja morati obavijestiti o početnoj plaći ili rasponu plaća za oglašena radna mjesta. Isto tako, poslodavci se neće smjeti raspitivati o prethodnim plaćama kandidata – kaže Rožić. 

Direktiva nalaže i da nakon što se dobije određeni posao, radnici imaju pravo od poslodavca zatražiti informacije o prosječnim platnim razredima koji su raščlanjeni po spolu i za kategorije zaposlenika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Imat će i pristup kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanja plaća, a koji moraju biti objektivni i rodno neutralni. Informacije o rodnoj zastupljenosti u svojim upravama, navodeći pritom razliku između izvršnih i neizvršnih direktora te o mjerama koje su poduzeli kako bi realizirali zadane ciljeve, poslodavci će morati dostavljati jednom godišnje nadležnim tijelima. 

'Razgovor ne smije utihnuti'

Nova direktiva također uključuje odredbe o naknadi za žrtve diskriminacije u plaći i odredbe o sankcijama, uključujući novčane kazne za one poslodavce koji krše pravila. Cilj takvih sankcija je, kaže sugovornica, dodatno motivirati poslodavce na akcije protiv diskriminacije.  

- Prednosti žena u upravljačkim tijelima za poslovanje su jasne. Kada je udio žena u upravama kompanija 30 do 40%, istraživanja pokazuju da je veća vjerojatnost da će tvrtke imati bolje financijske rezultate i veći povrat – dodaje naša sugovornica. 

Što se tiče ženskog poduzetništva, prema podacima iz istraživanja koje je provela EWN mreža (Eurochambres Women Network) 2022. jasno je da je nedostatak pristupa financiranju još uvijek značajna prepreka u većem angažmanu žena kod pokretanja vlastitog biznisa.

- Preporuke koje proizlaze iz ovog istraživanja upućuju na potrebu pojednostavljenja birokratskih procedura u cilju poticanja ženskog poduzetništva, uklanjanja diskriminacije kod pristupa financijskim sredstvima, osiguranja jednakih mogućnosti u svim sektorima poslovanja i potrebu za edukacijom, izjednačenje plaća bez obzira na spol, uravnoteženi poslovni i privatni život i jednaka raspodjela kućnih i obiteljskih obaveza kao i pristup potpornim mjerama – zaključuje Rožić dodajući da razgovor o ovim temama nikada ne smije utihnuti te da se borba za ravnopravnost između spolova mora nastaviti javno i glasno.